Razvoj veštačke inteligencije pokrenuo je novu investicionu trku, ali zajedno sa milijardama dolara uloženim u čipove i data centre raste i potreba za električnom energijom. Međunarodna agencija za energiju očekuje da će globalna potrošnja struje porasti za 3,6 odsto tokom 2026. i još 3,8 odsto u 2027. godini, a među važnim pokretačima tog rasta navodi upravo data centre, zajedno sa industrijom, električnim vozilima i sve većom upotrebom klima-uređaja.
Koliki uticaj data centri već imaju najbolje se vidi u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema podacima IEA, tokom 2025. upravo su data centri bili odgovorni za približno polovinu ukupnog povećanja potrošnje električne energije u toj zemlji. Američka Uprava za energetske informacije sada očekuje nove rekorde potrošnje struje i u 2026. i 2027. godini, između ostalog zbog širenja AI infrastrukture.
Ogromna potrošnja energije menja i način na koji se biraju lokacije za nove data centre. U Evropi se investitori sve češće udaljavaju od tradicionalnih centara poput Londona, Frankfurta i Amsterdama i traže mesta sa jeftinijim zemljištem, dostupnijom električnom energijom i bržim priključenjem na mrežu. Prema podacima JLL-a koje prenosi Reuters, novi evropski data centri planirani za period od 2026. do 2028. u proseku će biti oko 175 kilometara udaljeni od velikih gradova, dok je kod projekata iz perioda 2022–2025. ta udaljenost iznosila oko 46 kilometara.
Razlog za selidbu nije samo cena zemljišta. U velikim tehnološkim centrima sve veći problem predstavljaju ograničeni kapaciteti elektroenergetskih mreža i dugo čekanje na nove priključke. Zato dostupnost struje postaje jedan od ključnih faktora pri izboru lokacije, a kompanije su spremne da grade velike kampuse i daleko od najvećih poslovnih centara ukoliko tamo mogu brže da obezbede potrebnu energiju.
Razmere pojedinačnih projekata pokazuju koliko je nova infrastruktura energetski zahtevna. Schwarz Group, vlasnik Lidla, najavio je ulaganje do 5,6 milijardi evra u data centar u severnoj Nemačkoj, koji bi u početnoj fazi trebalo da raspolaže kapacitetom od 240 megavata, uz mogućnost proširenja do jednog gigavata do 2045. godine. Kompanija planira da objekat koristi obnovljivu energiju i zatvoren sistem vodenog hlađenja.
Rast data centara povećava i značaj elektroenergetske infrastrukture – od elektrana i trafostanica do dalekovoda, kablova i skladištenja energije. To dodatno stavlja u fokus sirovine poput bakra, čija je cena tokom avgusta bila blizu istorijskih maksimuma. Ipak, aktuelni skok cene bakra ne može se pripisati samo AI bumu, jer na tržište snažno utiču i očekivanja američkih carina, premeštanje zaliha i problemi u pojedinim rudnicima i topionicama.
Veštačka inteligencija zato više nije samo tehnološka priča. Njeno širenje postaje i energetsko, infrastrukturno i investiciono pitanje. Kako data centri postaju veći i brojniji, sve važnije pitanje neće biti samo ko ima najbolje čipove i AI modele, već i ko može da im obezbedi dovoljno pouzdane električne energije i mrežne infrastrukture.










