Prema podacima Mastercard istraživanja, 25 odsto malih biznisa u Evropi već je bilo meta prevare, dok su ukupni globalni troškovi sajber napada procenjeni na 15,6 biliona dolara do 2030. godine
Mala i srednja preduzeća, koja čine 99 odsto privrede Srbije, sve češće su meta sajber kriminala, a godišnji globalni gubici od prevara dostižu jedan bilion dolara, prema najnovijim analizama. Statista procenjuje da će ukupni troškovi povezanih sajber napada do 2030. godine iznositi 15,6 biliona dolara, čime bi sajber kriminal postao treća najveća „ekonomija“ na svetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
Brzi razvoj digitalizacije i veštačke inteligencije dodatno povećava obim i kompleksnost napada, što posebno pogađa evropsko tržište, gde se svake godine beleži rast prijavljenih slučajeva prevare. Prema istraživanju Mastercard Signals: Securing trust – Insights from the frontlines of cybercrime, čak 58 odsto Evropljana primilo je fišing mejl, a 63 odsto lažnu SMS poruku, dok je više od polovine bilo izloženo telefonskim prevarama.
U Srbiji mala i srednja preduzeća imaju ograničene resurse za sajber bezbednost i sve češće postaju primarne mete prevaranata. Mastercard istraživanje, koje je obuhvatilo više od 1.800 vlasnika malih biznisa u Evropi, pokazuje da je svaki četvrti preduzetnik već bio žrtva prevare, a isti procenat strahuje da bi ozbiljan sajber napad mogao ugroziti opstanak njihove firme. Istovremeno, 67 odsto preduzeća navodi potrebu za dodatnom edukacijom iz oblasti digitalne zaštite, dok 20 odsto smatra da bi veće samopouzdanje u upotrebi digitalnih alata doprinelo sigurnijem poslovanju.
Napadi se najčešće realizuju preko fišing mejlova, lažnih SMS poruka, društvenih mreža i zloupotrebe QR kodova, a kriminalci koriste sofisticirane metode socijalnog inženjeringa, ransomware-a i krađe identiteta. S obzirom na to, edukacija zaposlenih i podizanje svesti o rizicima postaju prva linija odbrane za preduzeća.
Mastercard je u poslednjih pet godina investirao više od 11 milijardi dolara u sajber bezbednost i nadzire 19 miliona digitalnih entiteta radi identifikacije ranjivosti. Sistemi poput Mastercard Identity i Consumer Fraud Risk koriste veštačku inteligenciju za prepoznavanje i sprečavanje sumnjivih transakcija, dok je SafetyNet sistem do sada zaustavio čak 70 milijardi sumnjivih transakcija.
Sa više od 72 odsto organizacija koje beleže rast sajber rizika, ulaganje u digitalnu bezbednost postaje strateška odluka, a ne samo IT pitanje. Kombinacija edukacije, opreza i naprednih tehnoloških rešenja ključna je za smanjenje rizika i omogućavanje stabilnog rasta malih i srednjih preduzeća u digitalnom okruženju.
Source: https://bif.rs/2026/03/mala-i-srednja-preduzeca-na-udaru-sajber-kriminala/







