Sombor bi u budućnosti mogao da dobije civilni aerodrom, a jedna od najvećih prednosti ovog projekta jeste činjenica da se ne bi kretalo potpuno od nule. Postojeći aerodromski kompleks u okolini grada mogao bi da predstavlja osnovu za razvoj vazdušne luke namenjene putničkom, poslovnom, ali potencijalno i teretnom saobraćaju.
Ideja o civilnom aerodromu u Somboru ponovo je privukla pažnju nakon najave da bi trebalo ispitati mogućnosti i ekonomsku opravdanost takvog projekta. Ključno pitanje zato nije samo da li je aerodrom kod Sombora moguće napraviti, već kakav bi model vazdušne luke imao najviše smisla za ovaj deo Srbije.
Sombor već ima aerodromsku infrastrukturu
Velika prednost Sombora jeste postojeći vojni aerodrom, udaljen nekoliko kilometara od grada. Kompleks već poseduje pistu i prostor koji bi, uz rekonstrukciju i dogradnju, potencijalno mogao da bude prilagođen civilnom vazdušnom saobraćaju.
To znači da se ne bi počinjalo na potpuno neizgrađenoj lokaciji, što bi moglo da predstavlja značajnu prednost prilikom razmatranja budućnosti projekta.
Za prihvat savremenih putničkih aviona ipak bi bila potrebna ozbiljna ulaganja. Pored rekonstrukcije ili eventualnog produženja piste, bili bi potrebni putnički terminal, platforme i rulnice, svetlosna i navigaciona oprema, bezbednosni sistemi, vatrogasno-spasilačka služba i druga prateća infrastruktura.
U slučaju uspostavljanja međunarodnih letova, Aerodrom Sombor morao bi da dobije i odgovarajuće kapacitete za graničnu kontrolu i carinu.
Nova brza saobraćajnica menja položaj Sombora
Jedan od važnih argumenata u korist ovog projekta jeste razvoj drumske infrastrukture u ovom delu Vojvodine.
Izgradnja brze saobraćajnice Bački Breg-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Kikinda trebalo bi značajno da poboljša povezanost Sombora sa drugim gradovima i glavnim saobraćajnim pravcima.
To je posebno važno za potencijalni aerodrom, jer uspeh regionalne vazdušne luke ne zavisi samo od broja stanovnika grada u kojem se nalazi. Važno je i koliko potencijalnih putnika može da stigne do aerodroma za sat ili dva vožnje.
Bolja putna infrastruktura omogućila bi potencijalnom civilnom aerodromu u Somboru da računa na znatno šire područje od samog grada.
Low-cost kompanije kao potencijalna šansa
Somboru verovatno ne bi bio potreban veliki aerodrom po modelu beogradskog Aerodroma „Nikola Tesla“. Realističniji koncept mogao bi da bude manji regionalni aerodrom namenjen kombinaciji putničkog, čarter, poslovnog i teretnog saobraćaja.
Posebno bi bilo interesantno ispitati mogućnost privlačenja low-cost aviokompanija. Takvi prevoznici širom Evrope koriste manje regionalne aerodrome, između ostalog zbog mogućnosti nižih operativnih troškova.
Nekoliko dobro odabranih evropskih destinacija moglo bi da predstavlja realističniji početak razvoja Aerodroma Sombor od pokušaja stvaranja velike međunarodne mreže linija.
Da li bi Sombor mogao da postane i kargo centar?
Druga potencijalno važna razvojna mogućnost jeste kargo saobraćaj.
Geografski položaj Sombora, relativna blizina granica sa Hrvatskom i Mađarskom i razvoj novih drumskih pravaca mogli bi da predstavljaju prednost za transport robe i razvoj logističkih kapaciteta u ovom delu Srbije.
Kombinacija drumskog i vazdušnog transporta mogla bi dodatno da poveća privlačnost područja za kompanije kojima je važan brz transport robe prema tržištima Evropske unije.
Ključno pitanje je koliko bi putnika koristilo Aerodrom Sombor
Tehnički gledano, razvoj civilnog aerodroma kod Sombora je moguć. Mnogo važnije pitanje jeste njegova ekonomska održivost.
Pre donošenja konačne odluke bilo bi potrebno utvrditi koliko bi putnika godišnje koristilo aerodrom, koje aviokompanije bi bile zainteresovane za uspostavljanje linija, koje destinacije bi bile najtraženije i koliko bi koštalo prilagođavanje postojećeg kompleksa.
U računicu bi morala da bude uključena i konkurencija drugih aerodroma u Srbiji i regionu. Upravo zbog toga detaljna studija opravdanosti predstavlja jedan od najvažnijih koraka pre eventualne realizacije projekta.
Civilni aerodrom mogao bi da promeni zapadnu Bačku
Ukoliko bi analize pokazale da postoji dovoljno tržište, Aerodrom Sombor mogao bi da ima značaj koji prevazilazi sam vazdušni saobraćaj.
Bolja međunarodna povezanost mogla bi da doprinese privlačenju investicija, razvoju turizma, logistike i izvoza, ali i boljoj dostupnosti čitavog područja zapadne Bačke.
Sombor već poseduje lokaciju i deo aerodromske infrastrukture, dok izgradnja novih saobraćajnica dodatno menja njegov položaj na transportnoj mapi Srbije.
Zbog toga pitanje više nije samo da li je moguće napraviti civilni aerodrom u Somboru, već da li postoji dovoljno putnika, robe i zainteresovanih aviokompanija da takav projekat bude dugoročno održiv i ekonomski opravdan.









