Neuroscientist Vivienne Ming ističe da memorisanje i pravila neće biti dovoljne za decu u doba veštačke inteligencije
Dok kompanije i dalje zapošljavaju na osnovu elitnih diploma, a škole forsiraju učenje napamet, tržište rada se ubrzano menja pod uticajem veštačke inteligencije. Prema istraživanjima Vivienne Ming, neuroscentistkinje i preduzetnice, tradicionalne veštine postaju manje relevantne dok AI modeli preuzimaju rutinske i kognitivne zadatke. Ključna prednost za budućnost biće razvoj kreativnosti, radoznalosti i sposobnosti rešavanja problema.
Ming izdvaja tri strategije za roditelje koji žele da njihova deca ostanu konkurentna i „otporna na robote“. Prva je uvođenje tzv. „rezimea neuspeha“, gde porodica beleži i slavi pokušaje i greške, naglašavajući važnost učenja kroz neuspeh. Druga je „inženjering slučajnosti“ – stvaranje stimulativnog okruženja koje podstiče decu da istražuju različite oblasti i povezuju naizgled nepovezane ideje. Treća strategija je postavljanje dece u ulogu „glavnog AI kritičara“, kako bi razvili kritičko mišljenje i otpor prema prepuštanju svake intelektualne aktivnosti mašinama.
Vivienne Ming upozorava da pasivno učenje i slepo praćenje pravila priprema decu za poslove koji će možda nestati u narednih deset godina. Umesto toga, preporučuje roditeljima da kod kuće kreiraju prilike za rešavanje otvorenih problema i podstiču decu da preispituju i analiziraju AI odgovore, razvijajući veštine koje će biti tražene u doba automatizacije.
Trendovi na globalnom tržištu rada već pokazuju da poslodavci sve više vrednuju prilagodljivost, inovativnost i sposobnost rada u nepredvidivim situacijama. U Srbiji, kao i u svetu, obrazovni sistem se još uvek oslanja na tradicionalne metode, što stvara jaz između potreba tržišta i veština koje deca stiču. Mingov pristup pokazuje da je vreme za promenu paradigme – umesto memorisanja činjenica, fokus bi trebalo da bude na izgradnji sposobnosti koje ni najnapredniji algoritmi ne mogu lako da zamene.









