Rast cena energenata i smanjena očekivanja o smanjenju Fed kamatne stope pritisli tržište plemenitih metala
Cena zlata (spot gold) porasla je u utorak za 1,5 odsto na 4.578,89 dolara (oko 497,7 miliona dinara) po unci u 02:35 GMT, ali je i dalje na putu da zabeleži najgori mesečni rezultat u više od 17 godina. Tržište je pod pritiskom zbog rasta cena energenata, što je dodatno umanjilo nade investitora za smanjenje kamatnih stopa Federalnih rezervi SAD tokom ove godine.
Na tehničkom nivou, trenutni rast zlata usledio je nakon privremenog oporavka izazvanog očekivanjima deeskalacije konflikta na Bliskom istoku, ali generalni trend ostaje silazan zbog makroekonomskih faktora. Analitičari ističu da je zlato tokom marta izgubilo značajan deo vrednosti, zbog čega se nalazi pred najvećim mesečnim padom od 2008. godine.
Fundamentalno, tržište plemenitih metala suočeno je sa slabijom potražnjom investitora za “sigurnim utočištem” usled toga što rastuće cene nafte i gasa podstiču inflaciona očekivanja, dok istovremeno Fed signalizira oprez i odlaže odluku o smanjenju referentne kamatne stope. Ova kombinacija faktora smanjuje atraktivnost zlata u odnosu na druge investicione klase, poput američkih državnih obveznica koje sada nude konkurentniji prinos.
U poređenju, srebro (XAG=) zabeležilo je rast od 2,69 odsto, dok je platina (XPT=) porasla 0,32 odsto. Ipak, zlato je ostalo u fokusu zbog svog istorijskog statusa zaštite od inflacije, ali trenutna tržišna dinamika narušava tu percepciju.
Na svetskom nivou, investitori pažljivo prate signale iz Federalnih rezervi i globalna geopolitička dešavanja, a svaki novi podatak o inflaciji ili monetarnoj politici može značajno uticati na kretanje cene zlata u narednom periodu.









