Fenomen ‘panic skilling’ dovodi do pada produktivnosti, 42% firmi beleži gubitke usled komplikovanih digitalnih procesa
Konsultantska HR kuća HR Xcel upozorila je na značajan rast fenomena „panic skilling-a“ na tržištu rada u regionu, ističući da kompanije gube u proseku 15 radnih dana po zaposlenom godišnje zbog digitalne frikcije. Ovaj trend je naročito izražen u 2026. godini, kada su zaposleni prosečno izgubili između 1,3 i 1,5 radnih dana svakog meseca usled preopterećenosti učenjem digitalnih alata koji se retko koriste u svakodnevnom radu, kao i zbog loše implementacije novih tehnologija.
Prema podacima iz globalnih istraživanja koje su sprovele kompanije Microsoft, Gartner i LinkedIn, više od 36% zaposlenih razmišlja o otkazu zbog konstantnog digitalnog pritiska, dok čak 42% kompanija beleži direktan gubitak prihoda kao posledicu komplikovanih i neefikasnih digitalnih procesa. Ovo potvrđuje da usvajanje digitalnih veština bez strategije i jasne potrebe može doneti više štete nego koristi za poslovanje.
Iz HR Xcela navode: „Gubimo 15 dana godišnje po zaposlenom jer ne umemo da kažemo ‘ne’ tehnološkom šumu. Kada saberete sate koje zaposleni provedu učeći alate koje nikada ne koriste i vreme koje izgube zbog nesaradnje aplikacija, dobijate 15 radnih dana godišnje koje ste platili a niste dobili nikakvu vrednost zauzvrat.“
Sanja Jevđenijević, osnivač HR Xcela, naglašava da su lideri u regionu upali u zamku u kojoj se uspeh meri brojem završenih obuka, dok stvarni radni učinak trpi zbog hroničnog digitalnog zamora zaposlenih. „Panic skilling je čista anksioznost zapakovana u sertifikate. Bacamo više od dve radne nedelje godišnje po svakom zaposlenom na učenje stvari koje se nikada ne primene u praksi“, ističe Jevđenijević.
Analize pokazuju da rešenje nije u masovnom sticanju novih digitalnih sertifikata, već u selektivnom, ciljano vođenom učenju koje odgovara realnim potrebama kompanije i zaposlenih. HR Xcel preporučuje da lideri aktivno rade na zaštiti zaposlenih od informativnog preopterećenja, optimizuju procese i uvode digitalne alate samo kada je to zaista opravdano, kako bi se sprečili nepotrebni gubici vremena i sredstava.









