Predlog uključuje 500 milijardi dolara dodatnih sredstava za odbranu, dok je planirano smanjenje nevojne potrošnje za 10 odsto u fiskalnoj 2027. godini
Administracija Sjedinjenih Američkih Država predložila je Kongresu rekordan budžet za Pentagon u iznosu od 1,5 biliona dolara (oko 1620 milijardi evra ili 176 biliona dinara) za fiskalnu 2027. godinu, što predstavlja povećanje od 42 odsto u odnosu na trenutni nivo izdvajanja za odbranu. Ovaj predlog dolazi u trenutku kada nacionalni dug SAD premašuje 39 biliona dolara (oko 42 biliona evra), a godišnji budžetski deficit dostiže skoro 2 biliona dolara.
Prema zvaničnom planu, administracija predviđa dodatnih 500 milijardi dolara za odbrambeni sektor, dok je istovremeno najavljeno smanjenje nevojne diskrecione potrošnje za 10 odsto. Najveća stavka u predloženom budžetu odnosi se na izgradnju “Golden Dome” raketnog štita, za šta je predviđeno 185 milijardi dolara. Pored toga, značajna sredstva biće usmerena na nabavku novih F-35 borbenih aviona, izgradnju ratnih brodova i povećanje kapaciteta proizvodnje naoružanja.
Ovaj predlog dolazi neposredno nakon izjava predsednika da savezna vlada ne može da finansira programe poput dnevnog boravka za decu, Medicare i Medicaid, navodeći da su “prioritet vojne potrebe” zbog aktuelnih ratova, posebno u Iranu. Predsednik je takođe sugerisao da bi savezne države trebalo da povećaju poreze kako bi samostalno finansirale socijalne programe namenjene deci, porodicama i starijim građanima.
“Nije moguće da mi iz federalnog budžeta pokrivamo dnevni boravak, Medicaid, Medicare i sve te pojedinačne stavke. Moramo da se fokusiramo na jedno – vojnu zaštitu”, naveo je predsednik tokom zvaničnog događaja u Beloj kući, navodeći da je aktuelna bezbednosna situacija razlog za ovakav prioritet. Iz Bele kuće su kasnije tvrdili da su izjave izvučene iz konteksta, ali su video i transkript brzo postali predmet javne debate.
Predlog budžeta uključuje i smanjenje ili ukidanje programa koje administracija označava kao “neefikasne” ili “neusmerene na osnovne prioritete”, iako konačnu odluku o raspodeli sredstava donosi Kongres. Očekuje se da će ovakav predlog izazvati snažan politički sukob, imajući u vidu sve veći trošak ratnih operacija i rastući javni dug SAD.
Ovim potezom američka administracija jasno stavlja do znanja da je jačanje vojne moći apsolutni prioritet u narednom periodu, dok se finansiranje socijalnih programa prebacuje na nivo saveznih država. Ovo može imati dugoročne posledice po fiskalnu stabilnost i socijalnu politiku SAD, s obzirom na smanjenje savezne podrške za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.









