Najveći deo izdvajanja otišao na otplatu glavnice i kamate, spoljnji dug nosi veće kamatno opterećenje od domaćeg
Republika Srbija izdvojila je ukupno 607,5 milijardi dinara (5,17 milijardi evra) za servisiranje javnog duga na republičkom nivou tokom 2025. godine, prema zvaničnim podacima. Ova suma obuhvata otplatu dela glavnice duga, kamate, provizije i ostale prateće troškove zaduživanja države.
Od ukupnih izdvajanja, 420,6 milijardi dinara (3,6 milijardi evra) utrošeno je na otplatu glavnice duga centralne vlasti, dok je preostalih gotovo 187 milijardi dinara (1,6 milijardi evra) opredeljeno za kamate, diskonte i provizije, što ukazuje na značajno fiskalno opterećenje budžeta u prethodnoj godini.
Kada se posmatraju direktne obaveze Republike Srbije, za otplatu glavnice je izdvojeno 395 milijardi dinara (3,4 milijarde evra). Troškovi kamata i diskonta za ove obaveze dostigli su 157 milijardi dinara (1,3 milijarde evra). Najveći deo kamatnog pritiska dolazio je od državnih evroobveznica, za koje je isplaćeno 35 milijardi dinara (oko 300 miliona evra), dok su obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu iznosile 9,5 milijardi dinara (80 miliona evra).
Plaćanja po osnovu unutrašnjeg duga bila su dominantna u pogledu glavnice, pa je za državne hartije od vrednosti na domaćem tržištu isplaćeno 229 milijardi dinara (1,95 milijardi evra). S druge strane, kamate na spoljni dug bile su znatno skuplje i iznosile su 92 milijarde dinara (790 miliona evra), naspram 64,67 milijardi dinara (550 miliona evra) za kamate na unutrašnji dug. Ovi podaci pokazuju da su obaveze prema stranim poveriocima i međunarodnom tržištu kapitala nosile veće kamatno opterećenje u odnosu na domaće izvore finansiranja.
Obaveze po osnovu državnih garancija, koje su date u korist javnih preduzeća i drugih subjekata, dostigle su 25,6 milijardi dinara (220 miliona evra) u pogledu glavnice, dok su troškovi kamata za ove namene iznosili 4,8 milijardi dinara (40 miliona evra). Najveći deo unutrašnjih garantovanih obaveza odnosio se na kredite kod poslovnih banaka, dok su spoljne garancije uglavnom bile vezane za institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.
Ukupno gledano, servisiranje javnog duga predstavlja značajan izdatak za državni budžet, pri čemu su kamate na spoljni dug i dalje viši teret u poređenju sa zaduživanjem na domaćem tržištu. Ovakva struktura troškova ukazuje na potrebu pažljivog upravljanja javnim finansijama i zaduživanjem u narednim godinama.
Source: https://www.bizsrbija.rs/vesti/drzavni-dug-kostao-srbiju-52-milijarde-u-2025









