Connect with us

Hi, what are you looking for?

Svet

Globalna potrošnja mlaznog goriva dostigla 7,99 miliona barela dnevno, rast cena avio-karata usled nestašica

Aviokompanije izdvajaju do 40 odsto troškova na gorivo, dok zalihe zavise od rafinerijske prerade i geopolitičkih tenzija

Foto Izvor: Pexels / Jakub pabis

Aviokompanije izdvajaju do 40 odsto troškova na gorivo, dok zalihe zavise od rafinerijske prerade i geopolitičkih tenzija

Globalno tržište avijacije suočava se sa rastućim pritiscima zbog nestašica mlaznog goriva, koje su u 2025. godini dostigle potrošnju od 7,788 miliona barela dnevno, dok se za 2026. godinu očekuje porast na 7,99 miliona barela dnevno, prema podacima iz industrijskih izvora. To odgovara godišnjem nivou od oko 120 milijardi galona, a većina ove potrošnje dolazi iz velikih tržišta poput Sjedinjenih Država, Kine, Evrope i zalivskih država, gde Dubai, Abu Dabi i Doha predstavljaju važne globalne čvorišne tačke.

Za razliku od benzina ili dizela, mlazno gorivo se proizvodi kroz specijalizovane procese u rafinerijama koje upravljaju kompanije kao što su Shell, BP, ExxonMobil, Saudi Aramco, ADNOC, Sinopec i Indian Oil. Ove rafinerije su koncentrisane u strateškim regionima širom sveta, uključujući američku obalu Meksičkog zaliva, Singapur, Južnu Koreju, Indiju, UAE i Saudijsku Arabiju. Ključna slabost lanca snabdevanja je što ne svaka rafinerija može da proizvede dovoljne količine avio-kerosina, što dovodi do uskih grla u preradi, uprkos stabilnoj globalnoj proizvodnji sirove nafte.

Među glavnim izvoznicima mlaznog goriva nalaze se UAE, Saudijska Arabija, Kuvajt i Katar, a značajan deo globalnog pomorskog transporta ovog energenta prolazi kroz strateške tačke poput Ormuskog moreuza – više od petine svetske trgovine mlaznim gorivom prelazi upravo ovim putem, što tržište čini izuzetno osetljivim na geopolitičke krize i poremećaje u transportu. Analitičari iz CAPA navode da su poremećaji u snabdevanju češće rezultat preusmeravanja rafinerijskih kapaciteta nego nedostatka sirove nafte.

Za aviokompanije, trošak goriva predstavlja jedan od najvećih operativnih izdataka – prema podacima IATA, između 25 i 35 odsto ukupnih rashoda, dok u periodima volatilnosti može premašiti i 40 odsto. Ove promene direktno utiču na cenu avionskih karata, budući da gorivo čini između 20 i 30 odsto formirane cene karte za putnike. U uslovima kada zalihe mlaznog goriva opadnu zbog problema u rafinerijama, geopolitičkih napetosti ili rasta potražnje za putovanjima, aviokompanije su primorane da povećaju cene ili smanje broj letova na pojedinim rutama.

Iako alternativna rešenja poput održivog avio-goriva (SAF) postoje, ona još uvek čine manje od jedan odsto ukupne globalne ponude i ne mogu značajnije da ublaže trenutne poremećaje na tržištu. Takođe, prema izveštajima IATA i industrijskih analitičara, čak i posle otvaranja ključnih tanker ruta, oporavak snabdevanja mlaznim gorivom traje znatno duže zbog dugih rokova popravke rafinerija.

Očekuje se da će uska grla u snabdevanju i dalje uticati na volatilnost cena avio-karata, dok će aviokompanije nastaviti da balansiraju između troškova goriva, dostupnosti letova i održivosti poslovanja na globalnom tržištu.

Source: https://gulfnews.com/business/aviation/jet-fuel-shortage-explained-why-airfares-rise-when-its-supply-tightens-1.500505344

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Biz Srbija

U maju četiri neradna dana, a za rad na praznik minimalno 110 odsto veća dnevnica, bez zakonskih kazni za poslodavce

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...