Sektor beleži pad zapošljavanja i rekordno nizak broj novih radnih mesta, dok prihodi i dalje rastu zahvaljujući mobilnim igrama i originalnim projektima
Srpska gejming industrija ostvarila je ukupne prihode od 222 miliona evra tokom 2025. godine, pokazuju podaci iz najnovijeg izveštaja Srpske gejming asocijacije predstavljenog u Privrednoj komori Srbije. Iako sektor nastavlja rast po pitanju prihoda, tržište ulazi u fazu stagnacije kada su u pitanju zapošljavanje i broj novih projekata.
Prema izveštaju, 15 najuspešnijih kompanija generisalo je ukupne prihode od 222 miliona evra, dok je broj zaposlenih u industriji tokom 2025. godine iznosio oko 4.200, što je za 300 manje nego prethodne godine. Istovremeno, broj planiranih novih radnih mesta za 2026. godinu iznosi samo 113, što predstavlja rekordno nizak nivo i potvrđuje kraj perioda intenzivnog zapošljavanja u ovom sektoru.
U 2025. godini objavljeno je duplo manje novih igara nego prethodne godine, dok je ukupno lansirano 22 naslova – najmanji broj do sada. Međutim, broj igara u razvoju ostaje visok, sa čak 75 projekata, što upućuje na to da se studiji sve više fokusiraju na zahtevnije i dugoročnije projekte. Važno je istaći da 63 odsto timova razvija sopstvene originalne intelektualne svojine, što je rast od osam odsto u odnosu na prošlu godinu.
Direktor Srpske gejming asocijacije Mihajlo Jovanović-Džaril naveo je da industrija beleži rast prihoda uprkos smanjenju broja zaposlenih. Naglasio je da mobilne igre i dalje donose najveći deo prihoda, iako se povećava broj projekata koji su namenjeni PC platformi. Pored toga, zapaža se sve veća upotreba veštačke inteligencije, pri čemu više od tri četvrtine studija implementira AI alate u programiranju, poslovnoj podršci, marketingu, 2D umetnosti i animaciji.
Zaposlenost žena u sektoru iznosi 32 odsto, dok žene vode 42 odsto timova, što ukazuje na rastuću zastupljenost u upravljačkim strukturama. Najveća koncentracija zaposlenih i dalje je u Beogradu i Novom Sadu, dok se Niš izdvaja po broju stručnjaka uprkos manjem broju kompanija.
Kao ključne izazove poslovanja, kompanije navode visoke poreze i nedostatak stimulativnih poreskih olakšica. Zamenik predsednika Privredne komore Srbije Mihailo Vesović ocenio je da je sektor gejminga u Srbiji ušao u zreliju fazu razvoja, sa snažnim uticajem novih tehnologija i rastućim tržišnim potencijalom, posebno u domenu veštačke inteligencije i virtuelnih okruženja.









