Connect with us

Hi, what are you looking for?

Biz Srbija

Javni dug evrozone porastao na 87,8 odsto BDP-a uprkos padu deficita

Budžetski deficit evrozone smanjen na 2,9 odsto, dok dug Evropske unije raste na 81,7 odsto BDP-a

Foto Izvor: Pixabay / Dusan_cvetanovic

Budžetski deficit evrozone smanjen na 2,9 odsto, dok dug Evropske unije raste na 81,7 odsto BDP-a

Zemlje evrozone završile su prethodnu godinu sa javnim dugom koji je iznosio 87,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što predstavlja rast u odnosu na 87 odsto koliko je zabeleženo godinu dana ranije, pokazuju najnoviji podaci Evrostata. Istovremeno, budžetski deficit evrozone smanjen je na 2,9 odsto BDP-a, sa tri odsto iz 2024. godine, dok je u Evropskoj uniji ukupni deficit ostao stabilan na nivou od 3,1 odsto BDP-a.

Uprkos smanjenju deficita, ukupni javni dug Evropske unije takođe je uvećan, sa 80,7 odsto na 81,7 odsto BDP-a. Većina članica EU i dalje beleži budžetski manjak, dok su Kipar, Danska, Irska, Grčka i Portugalija prošle godine ostvarili budžetski suficit.

Najviši budžetski deficit u 2025. godini imala je Rumunija sa 7,9 odsto BDP-a, zatim Poljska sa 7,3 odsto, Belgija sa 5,2 odsto i Francuska sa 5,1 odsto. Ukupno, 11 država članica prijavilo je deficit veći od tri odsto BDP-a, što je granica utvrđena fiskalnim pravilima EU.

Sa druge strane, najniži odnos javnog duga i BDP-a zabeležen je u Estoniji (24,1 odsto), Luksemburgu (26,5 odsto), Danskoj (27,9 odsto), Bugarskoj (29,9 odsto), Irskoj (32,9 odsto), Švedskoj (35,1 odsto) i Litvaniji (39,5 odsto). Dvanaest članica Evropske unije prijavilo je da im je javni dug premašio 60 odsto BDP-a tokom 2025. godine.

Na vrhu liste zemalja sa najvećim javnim dugom nalazi se Grčka, gde dug iznosi 146,1 odsto BDP-a, potom Italija sa 137,1 odsto, Francuska sa 115,6 odsto, Belgija sa 107,9 odsto i Španija sa 100,7 odsto. Ovi podaci ukazuju na kontinuirani izazov održivosti javnih finansija u pojedinim članicama, uprkos naporima da se deficit ograniči i fiskalna disciplina ojača.

Prema zvaničnim podacima, fiskalna konsolidacija ostaje prioritet za zemlje evrozone, dok rast javnog duga zahteva nastavak strukturnih reformi i pažljivo upravljanje državnim finansijama. Očekuje se da će kretanja javnog duga i deficita u narednom periodu ostati u fokusu regulatornih tela i investitora.

Source: https://www.bizsrbija.rs/vesti/javni-dug-evrozone-raste-stigao-do-878-odsto-bdp-a

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Biz Srbija

U maju četiri neradna dana, a za rad na praznik minimalno 110 odsto veća dnevnica, bez zakonskih kazni za poslodavce

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima