Gotovo 2 milijarde evra usmereno na obnovljive izvore, dodatnih 8 milijardi za urbani razvoj i saobraćaj
Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je ukupno 10 milijardi evra novog finansiranja, od čega je skoro 2 milijarde evra izdvojeno za projekte proširenja ulaganja u čistu energiju širom Evrope, unapređenje pristupačnosti i jačanje konkurentnosti, saopštila je ova institucija. Odluka je doneta na poslednjoj sednici Odbora EIB-a u aprilu 2026. godine.
Odobreno finansiranje obuhvata podršku proizvodnji energije iz vetroparkova na moru u Nemačkoj, investicije u solarnu energiju u Italiji i ubrzanje korišćenja obnovljivih izvora kod preduzeća u Austriji. Pored toga, sredstva su namenjena unapređenju energetske efikasnosti sistema grejanja u Letoniji i proširenju kapaciteta elektroenergetske mreže u Holandiji, uključujući podršku za infrastrukturu za električna vozila.
Prema nedavnim podacima, značajan rast korišćenja solarne energije u Evropskoj uniji ukazuje da su mnoge države članice na putu da ciljeve za obnovljive izvore planirane za 2030. godinu ostvare znatno pre roka. Analiza udruženja SolarPower Europe pokazuje da je 23 zemlje EU na dobrom putu da ispune nacionalne ciljeve za postavljanje solarnih kapaciteta već do 2027. godine.
Predsednica EIB grupe, Nadia Calviño, istakla je: “Evropa mora da prekine zavisnost od fosilnih goriva. Investicije koje smo danas odobrili potvrđuju posvećenost EIB grupe tranziciji ka čistoj energiji i jačanju strateške autonomije kontinenta.”
Nova sredstva takođe prate prioritete Evropske komisije, uključujući strategiju investiranja u čistu energiju iz marta 2026. i plan “AccelerateEU” objavljen iste nedelje. U okviru ovih inicijativa, EIB će raditi sa Komisijom na ubrzanju prelaska Evrope sa fosilnih na obnovljive izvore energije.
Dodatnih 8 milijardi evra iz novog paketa namenjeno je projektima urbane regeneracije u Belgiji, izgradnji i unapređenju putne infrastrukture u Rumuniji, kao i ulaganjima u konkurentnost preduzeća u Bugarskoj, Italiji i Španiji. Ova ulaganja doprinose širem cilju modernizacije evropske privrede i povećanja otpornosti gradova i regiona.
Prema zvaničnim podacima, ulaganja u zelenu energetiku i infrastrukturu ključna su za ostvarenje klimatskih ciljeva Unije i smanjenje troškova uvoza energije, koji su zbog globalnih nestabilnosti u prethodnom periodu dodatno porasli.









