Međugodišnja inflacija u Srbiji premašila prosek EU od 2,0 odsto i evrozone od 1,7 odsto, rast cena energije i usluga uticao na razliku
Prema najnovijim makroekonomskim analizama, međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila je 2,7 odsto u januaru 2026. godine, što je više od prosečne stope inflacije u Evropskoj uniji, koja je iznosila 2,0 odsto, kao i evrozone gde je inflacija bila na nivou od 1,7 odsto. Ove podatke objavio je bilten Makroekonomske analize i trendovi (MAT), koji prati kretanja cena na osnovu harmonizovanog indeksa potrošačkih cena.
U poređenju sa prethodnim mesecom, međugodišnja inflacija u evrozoni i na nivou cele EU smanjena je za 0,3 procentna poena u odnosu na decembar 2025. godine. Od 27 zemalja članica Evropske unije, sedam je zabeležilo višu stopu međugodišnje inflacije od Srbije u januaru, dok je u većini članica EU zabeleženo smanjenje inflacije na međugodišnjem nivou.
Analiza po segmentima pokazuje da su razlike u rastu cena između Srbije, EU i evrozone posebno izražene kod pojedinih grupa proizvoda. Tako je međugodišnji rast cena hrane u Srbiji u januaru iznosio 0,8 odsto, što je značajno niže nego u EU gde su cene hrane porasle za 3,1 odsto. S druge strane, rast cena energije u Srbiji je dostigao 2,5 odsto, dok je u EU zabeležen pad cena energije za 2,9 odsto u istom periodu.
Pored toga, u Srbiji je registrovan veći rast cena neenergetskih industrijskih proizvoda i usluga u poređenju sa prosekom Evropske unije i evrozone. U januaru je međugodišnja inflacija povećana u samo tri zemlje EU – Kipru, Slovačkoj i Nemačkoj – dok je u 23 zemlje primećeno smanjenje međugodišnje stope inflacije.
Ovakva kretanja ukazuju na specifičnosti inflacionih procesa u Srbiji, gde su određene kategorije proizvoda, poput energije i usluga, beležile veći rast cena u odnosu na evropski prosek, dok su cene hrane rasle sporije. Razlike u inflaciji odražavaju i razlike u strukturi potrošnje i kretanjima na tržištu pojedinih roba i usluga između Srbije i Evropske unije.









