Kreditni biro: Dug građana porastao 19,9 odsto za godinu dana, dok je učešće docnje značajno niže nego prošle godine
Ukupne obaveze privrede i građana Srbije prema bankama iznosile su 4.508,9 milijardi dinara (oko 38,5 milijardi evra) na kraju aprila 2026. godine, što predstavlja povećanje od 1,7 odsto u odnosu na prethodni mesec, pokazuju najnoviji podaci Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije. Dug građana iznosio je 2.040 milijardi dinara, dok su pravna lica dugovala 2.371 milijardu dinara, a preduzetnici 98,2 milijarde dinara.
Najveći deo duga građana otpada na gotovinske kredite sa ukupno 1.000 milijardi dinara, dok stambeni krediti čine 864 milijarde dinara. U Srbiji je na kraju aprila registrovano 171.153 stambena kredita. U poređenju sa istim periodom prošle godine, ukupni dug građana povećan je za 19,9 odsto, dok je dug pravnih lica porastao za 12,5 odsto.
Značajan podatak odnosi se na kašnjenje u otplati kredita: ukupno učešće docnje u dugu po osnovu svih bankarskih kredita iznosilo je 1,9 odsto na kraju aprila, što je niže u odnosu na 2,5 odsto pre godinu dana. To ukazuje na poboljšanje platne discipline i stabilnost kreditnog portfolija banaka.
Detaljna struktura dugovanja pokazuje da građani i dalje najčešće koriste gotovinske kredite, dok je rast stambenih kredita posledica kontinuiranog interesovanja za rešavanje stambenog pitanja kroz kreditiranje. Privreda beleži rast zaduženja, što reflektuje povećane investicione aktivnosti i potrebu za obrtnim kapitalom.
Prema podacima Kreditnog biroa, pad docnje ukazuje na to da i pored rasta zaduženosti, klijenti uspešnije izmiruju svoje obaveze, što povoljno utiče na stabilnost finansijskog sistema. Ovi trendovi su posebno značajni u kontekstu neizvesnosti na globalnim tržištima i promena kamatnih stopa.
Kreditni biro nije objavio dodatne komentare ili projekcije za naredni period. Prema dosadašnjim podacima, očekuje se nastavak rasta kreditne aktivnosti, uz nastavak pozitivnog trenda u otplati obaveza.
Ovakva kretanja doprinose stabilnosti bankarskog sektora i stvaraju povoljne uslove za dalji ekonomski rast, dok istovremeno smanjeno učešće docnje smanjuje rizike po bilanse banaka i kreditni rejting klijenata.









