Majstori ostvaruju dnevnice od 100 evra, dok se broj učenika u građevinskim i prehrambenim školama smanjuje, sa izuzetkom pojedinih smerova
Prema podacima Foruma srednjih stručnih škola, zarade u zanatskim zanimanjima u Srbiji, poput zidara, tesara, mesara i pekara, mogu dostići i do 2.500 evra mesečno, a dnevnice majstora kreću se oko 100 evra. I pored ovakvih ekonomskih uslova, broj upisanih učenika u odgovarajuće stručne škole ostaje nedovoljan za potrebe tržišta rada.
Predsednik Foruma srednjih stručnih škola, Milorad Antić, ističe da se učenici i dalje u velikom broju opredeljuju za gimnazije i druge teoretske smerove, dok su smerovi u građevinskoj i prehrambenoj struci, uprkos atraktivnim platama, među najmanje popularnim. Posebno je izražen nedostatak interesovanja za profile kao što su zidar, tesar, mesar i pekar, gde su školske klupe često poluprazne.
Ova situacija na tržištu rada dovodi do paradoksa – dok majstori u Srbiji ostvaruju prihode koji su znatno iznad prosečnih plata u zemlji, privreda i dalje beleži deficit obučenih radnika u ključnim zanatskim oblastima. S druge strane, određene škole i smerovi predstavljaju izuzetak, beležeći rekordnu konkurenciju i puni kapacitet.
Podaci pokazuju da, i pored visokih zarada koje nude zanatska zanimanja, mladi često biraju obrazovne profile koji ne garantuju brzu zaposlenost ni visoke plate. Antić napominje da je potrebno dalje raditi na promociji prednosti stručnog obrazovanja i približavanju realnih potreba tržišta rada obrazovnom sistemu.
Ovakav trend ima dugoročne posledice na održivost zanatskih sektora i konkurentnost domaće privrede. Bez dodatnih podsticaja i sistemske podrške, deficit zanatskih radnika može postati još izraženiji u narednim godinama.









