Prosečna vrednost obradivog zemljišta viša za 0,5 odsto, dok su pašnjaci na 9.235 evra po hektaru, što je 3,6 odsto manje
Poljoprivredno zemljište u Srbiji nastavilo je da beleži rast cena i u 2025. godini, ali po znatno sporijoj stopi nego prethodnih godina, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda. Prosečna cena prometovanog obradivog zemljišta dostigla je 9.583 evra po hektaru, što predstavlja rast od 0,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, vrednost trajnih pašnjaka beleži pad, pa je prosečna cena hektara smanjena za 3,6 odsto i sada iznosi 9.235 evra.
Zvanični izveštaj, izrađen prema metodologiji Evropske unije, pokazuje da su cene zemljišta u Srbiji i dalje znatno ispod proseka Evropske unije. Prema podacima Eurostata, prosečna cena hektara obradivog zemljišta u EU tokom 2024. iznosila je 15.224 evra, dok je u Srbiji bila 9.537 evra, što je oko 37 odsto niže.
Kada se posmatraju cene u regionu, Srbija je najbliža Rumuniji, gde je hektar obradivog zemljišta vredeo 8.700 evra, i Bugarskoj, gde je zabeležena prosečna cena od 8.679 evra po hektaru. Sa druge strane, najskuplje oranice u Evropi nalaze se na Malti, sa cenom od 201.263 evra po hektaru, a prate je Holandija sa 96.608 evra i Portugal sa 39.732 evra po hektaru.
Ovi podaci ukazuju da, i pored rasta cena, poljoprivredno zemljište u Srbiji ostaje znatno pristupačnije u poređenju sa zapadnim zemljama Evropske unije.









