Connect with us

Hi, what are you looking for?

Biz Srbija

Fiskalni savet: Budžetski deficit Srbije 3 odsto BDP-a, javni dug pada na 43,9 odsto do 2029.

Fiskalna strategija predviđa stabilne javne finansije, ali izostaje detaljan plan za strukturne probleme i investicije

Foto Izvor: Pexels / Tiger lily

Fiskalna strategija predviđa stabilne javne finansije, ali izostaje detaljan plan za strukturne probleme i investicije

Fiskalni savet ocenio je da nova Fiskalna strategija Srbije obezbeđuje stabilnost javnih finansija kroz održive budžetske deficite i postepeni pad javnog duga, ali ističe da dokument ne nudi dovoljno jasne odgovore na ključne razvojne izazove. Prema predviđanjima strategije za 2027. godinu i projekcijama do 2029, planiran je budžetski deficit od 3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2026. i 2027, sa smanjenjem na 2,5 odsto, dok bi javni dug trebalo da se spusti sa 44,7 na 43,9 odsto BDP-a do kraja 2029. godine.

Fiskalni savet smatra da su ovi ciljevi realni i u skladu sa fiskalnim pravilima, ali upozorava da strategija slabije odgovara na pitanja vezana za rešavanje strukturnih problema, kao što su usporavanje rasta zaposlenosti, pad konkurentnosti i manji priliv stranih direktnih investicija u odnosu na deficit tekućeg računa. Posebno je istaknuta potreba za jasnijom strategijom prilagođavanja energetskog sektora evropskom CBAM mehanizmu, koji može povećati troškove domaće elektroprivrede.

Strategija, prema analizi Saveta, prikazuje stanje javnih finansija nešto povoljnijim nego što jeste, ukazujući na rizike poput mogućeg novog zaduživanja Elektroprivrede Srbije (EPS) uz državne garancije i potencijalnih troškova rešavanja statusa Naftne industrije Srbije (NIS). Takođe, iako Srbija ima relativno nizak javni dug, kamate koje plaća su više u poređenju sa prosekom Evropske unije.

Kada je reč o kapitalnim projektima, Fiskalni savet procenjuje da će troškovi za EXPO i povezane projekte dostići oko 3,4 milijarde evra, dok su troškovi osam velikih putnih pravaca porasli za 80 odsto u odnosu na prvobitno ugovorene iznose. Savet kritikuje nedovoljnu transparentnost javnih investicija, jer strategija ne daje dovoljno podataka o rastu troškova, niti jasno definiše prioritetna ulaganja.

Poseban problem vidi se u poljoprivrednom sektoru, gde budžetska izdvajanja rastu, ali proizvodnja stagnira. Fiskalni savet smatra da je potrebna reforma sistema subvencija, umesto daljeg povećavanja iznosa bez jasnih rezultata.

Zaključak Fiskalnog saveta je da Fiskalna strategija pruža solidan okvir za održanje makroekonomske stabilnosti, ali nedostaje uverljiv plan za dugoročno rešavanje razvojnih izazova i unapređenje konkurentnosti domaće privrede.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...

Biz Srbija

Državna kompanija oglasila prodaju nekretnina, pojedina odmarališta dostižu početnu cenu iznad 1,1 miliona evra, što ukazuje na promene u upravljanju imovinom