Rast cena zakupa i nekretnina doveo do povećanja broja beskućnika u evropskim državama, pokazuju najnoviji izveštaji
Rastući troškovi stanovanja širom Evrope doveli su do povećanja broja ljudi koji ostaju bez krova nad glavom, pokazuje najnoviji izveštaj o stanju socijalnog stanovanja na kontinentu. Prema analizama, sve veći broj evropskih domaćinstava suočava se sa izazovima priuštivosti, dok cene zakupa i vrednosti nekretnina beleže kontinuiran rast tokom poslednjih godina.
U mnogim evropskim državama, troškovi zakupa stanova su porasli, što otežava građanima sa nižim i srednjim primanjima da obezbede adekvatan smeštaj. Izveštaj ukazuje na to da je upravo rast cena stanovanja ključni faktor koji utiče na povećanje broja ljudi bez stalnog mesta prebivališta. Situacija je posebno izražena u urbanim sredinama, gde je pritisak na tržište nekretnina najveći.
Analiza takođe ističe da su pojedine ranjive grupe stanovništva, uključujući mlade, samohrane roditelje i starije osobe, posebno pogođene ovim trendom. U poslednjih nekoliko godina, mnoge porodice su prinuđene da izdvajaju znatan deo svojih prihoda na stanovanje, što dodatno utiče na njihov životni standard. U nekim slučajevima, to dovodi do gubitka stana i prelaska u privremene ili neformalno organizovane oblike smeštaja.
Više evropskih organizacija za socijalnu zaštitu ukazuje na potrebu za hitnim merama kako bi se obezbedilo više pristupačnih stanova i poboljšala zaštita stanara. Prema podacima iz izveštaja, rast troškova stanovanja prevazilazi rast prosečnih prihoda u brojnim državama članicama Evropske unije, što dodatno pogoršava problem beskućništva.
Nadležni akteri pozivaju na saradnju između državnih institucija, lokalnih samouprava i privatnog sektora u cilju izgradnje novih stambenih kapaciteta i kontrole troškova zakupa. Ističe se i značaj socijalnih programa usmerenih na podršku najugroženijim građanima, kako bi se sprečilo dalje povećanje broja ljudi bez doma.
Pitanje priuštivosti stanovanja ostaje jedan od glavnih izazova za evropske ekonomije, sa dugoročnim posledicama po socijalnu koheziju i ekonomsku stabilnost. Eksperti upozoravaju da bez sistemskih rešenja, broj ljudi koji ostaju bez stalnog mesta prebivališta može nastaviti da raste u narednim godinama.









