Saradnja Srbije i Kine poslednjih godina uglavnom je bila vezana za infrastrukturu, rudnike, čeličane i auto-industriju. Međutim, nakon nedavne posete predsednika Aleksandra Vučića Kini, fokus se sve više premešta na tehnologije budućnosti: robotiku, veštačku inteligenciju i digitalnu industriju.
Prema navodima kineskih medija, Srbija bi mogla da postane jedno od važnih evropskih središta za razvoj i proizvodnju naprednih robotskih sistema.
Humanoidni roboti kao novi projekat Srbije i Kine
Kineska novinska agencija Sinhua prenela je da je u planu proizvodnja humanoidnih robota u Srbiji, što bi predstavljalo prvi projekat takve vrste u Evropi.
U realizaciji projekta pominju se kineske kompanije Minth Group i AgiBot (Zhiyuan Robotics), koje su među najbrže rastućim firmama u oblasti humanoidne robotike.
Ideja je da se u prvoj fazi u Srbiji organizuje sklapanje robota, dok bi se kasnije proizvodnja dodatno širila i razvijala.
Ukoliko se projekat realizuje prema najavama, Srbija bi mogla da postane jedna od retkih evropskih zemalja koje imaju direktnu proizvodnju humanoidnih robota.
Početak proizvodnje već ovog leta
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je tokom boravka u Kini da bi prve aktivnosti na proizvodnji robota mogle da počnu već tokom leta 2026. godine.
Kako je naveo, početna faza podrazumevala bi sklapanje robotskih sistema, dok bi naredne etape uključivale naprednije tehnološke procese.
To predstavlja značajan zaokret u strukturi stranih investicija u Srbiji, jer se po prvi put govori o ulaganju u visoke tehnologije i industriju budućnosti.
Veštačka inteligencija postaje novi pravac saradnje
Kineski mediji navode da se saradnja dve zemlje više ne zasniva samo na klasičnoj industriji, već i na razvoju veštačke inteligencije, automatizacije i digitalne ekonomije.
Posebno se ističe mogućnost formiranja centara za prikupljanje i obradu podataka, koji bi služili za obuku robotskih sistema i razvoj AI tehnologija.
Takvi centri predstavljaju osnovu savremene robotike, jer se upravo na ogromnim količinama podataka razvijaju sistemi koji omogućavaju robotima da prepoznaju okruženje i samostalno izvršavaju zadatke.
Srbija kao regionalni tehnološki centar
Poslednjih godina Kina je u Srbiji investirala u više sektora, od rudarstva i energetike do proizvodnje automobilskih delova.
Sada se, prema pisanju kineskih medija, otvara mogućnost da Srbija postane regionalni centar za nove tehnologije.
Posebno se naglašava razvoj:
- veštačke inteligencije;
- robotike;
- automatizovanih proizvodnih sistema;
- dronova;
- digitalne ekonomije;
- zelenih tehnologija.
Stručnjaci smatraju da bi ovakav razvoj mogao da privuče i druge tehnološke kompanije, koje traže lokacije za proizvodnju i razvoj na evropskom tržištu.
Kineske fabrike već koriste napredne digitalne sisteme
Kineski mediji kao primer navode fabrike u Srbiji koje već koriste automatizovane sisteme upravljanja proizvodnjom.
U pojedinim pogonima kineskih kompanija veliki deo procesa odvija se uz pomoć digitalnih platformi koje prate rad mašina, kontrolišu kvalitet proizvoda i upravljaju proizvodnim linijama u realnom vremenu.
Time se značajno povećava efikasnost proizvodnje, smanjuju troškovi i ubrzava rad čitavog sistema.
Više od 20 sporazuma tokom posete Kini
Tokom Vučićeve posete Kini potpisano je više od 20 sporazuma iz različitih oblasti.
Prema informacijama koje prenose kineski mediji, ukupna vrednost novih projekata meri se stotinama miliona evra, dok se očekuje otvaranje velikog broja novih radnih mesta.
Pored robotike i veštačke inteligencije, saradnja obuhvata i:
- energetiku;
- transportnu infrastrukturu;
- zelenu ekonomiju;
- digitalnu transformaciju industrije.
Da li Srbija ulazi u eru robotike?
Iako su mnogi detalji još u fazi planiranja, jasno je da se kinesko-srpska saradnja sve više pomera ka visokim tehnologijama.
U svetu u kojem veštačka inteligencija i humanoidni roboti postaju jedan od glavnih pravaca razvoja, Srbija pokušava da zauzme svoje mesto u toj trci.
Ukoliko najavljeni projekti budu realizovani, naredne godine mogle bi da donesu jednu od najvećih tehnoloških transformacija u istoriji domaće industrije.










