Zvaničnici potvrdili da predsednik SAD ima samo delimičan uvid u poverljive vojne projekte, što podstiče neizvesnost i tenzije u bezbednosnom sektoru
Američki politički i bezbednosni sistem ponovo se našao u centru pažnje nakon što je potvrđeno da američki predsednik Donald Tramp ima ograničen pristup najpoverljivijim podacima o takozvanim UFO (neidentifikovanim letećim objektima) programima. Zabrinutost su izneli bivši vojni i obaveštajni zvaničnici, navodeći da predsednik, kao i njegovi prethodnici, informacije o ovim projektima dobija isključivo po principu ‘need-to-know’, odnosno prema proceni relevantnih agencija, bez potpunog uvida u sve tajne aktivnosti.
Prema izjavama kongresmena iz Tenesija, Tima Berčeta, Tramp je bio iznenađen kada mu je saopšteno da pristup informacijama o UFO programima nije automatski omogućen predsedniku, već se dozira u skladu sa procenom bezbednosnih struktura. Berčet je naveo da su visoki zvaničnici pokazali visok stepen samouverenosti i zatvorenosti, te otvoreno doveli u pitanje opravdanost obaveštavanja predsednika o najosetljivijim operacijama.
Ovakav pristup, kako ističu stručnjaci, nije novost u američkom sistemu, već predstavlja deo ustaljene prakse, gde se informacije o najvišoj tajnosti čuvaju u uskom krugu, čak i na najvišem nivou vlasti. Ova praksa dodatno podstiče teorije zavere i sumnje u transparentnost rada bezbednosnih službi, a u praktičnom smislu može uticati na donošenje strateških odluka na nivou izvršne vlasti.
Pored institucionalnih tenzija, zabrinutost raste i među bivšim visokim vojnim i obaveštajnim zvaničnicima. Neki od njih izražavaju bojazan za ličnu bezbednost ukoliko otkriju podatke o poverljivim programima, a navodi o nestanku penzionisanog generala Vilijama Mekaslanda dodatno su pojačali nesigurnost u tim krugovima. Berčet je istakao da postoji realan strah među bivšim zvaničnicima koji su imali pristup poverljivim projektima, a neki smatraju da bi njihova bezbednost mogla biti ugrožena ukoliko se javno oglašavaju.
Na političkom planu, Trampovo negodovanje zbog ograničenog pristupa podacima o UFO programima upućuje na dublju institucionalnu podelu između izvršne vlasti i specijalizovanih agencija koje upravljaju poverljivim projektima. Ovakva situacija potencijalno može uticati na buduće odnose između Bele kuće i bezbednosnih službi, kao i na kredibilitet američkog političkog sistema u očima javnosti i investitora.
Dok analitičari ukazuju da je ovakav stepen tajnosti karakterističan za sisteme sa razvijenom bezbednosnom infrastrukturom, slučaj iz SAD dodatno otvara pitanje balansa između nacionalne bezbednosti, transparentnosti i odgovornosti prema najvišim državnim organima.







