Ekonomija evrozone beleži rast od samo 0,1% u prvom kvartalu uz nastavak inflatornih pritisaka
Inflacija u evrozoni porasla je na 3% na godišnjem nivou, pokazuju preliminarni podaci objavljeni u četvrtak, dok je ekonomski rast u regionu gotovo stao, beležeći minimalan rast od svega 0,1% u prvom kvartalu. Ovi rezultati dolaze u trenutku kada geopolitičke tenzije i globalni izazovi dodatno opterećuju oporavak privrede zemalja članica evrozone.
Prema dostupnim podacima, inflacija se i dalje nalazi znatno iznad cilja od 2% koji je postavila Evropska centralna banka (ECB), što stvara dodatni pritisak na kreatore monetarne politike. Uprkos blagom rastu privredne aktivnosti, signalizirani su rizici od stagnacije, s obzirom na to da su potrošnja i investicije pod uticajem neizvesnosti u vezi sa globalnim sukobima i tržišnim uslovima.
Pad tempa rasta u evrozoni uslovljen je, između ostalog, posledicama aktuelnog rata u Iranu, koji je doveo do poremećaja u lancima snabdevanja i povećanja cena energenata. S obzirom na to da inflacija ostaje iznad ciljanog nivoa, ECB je pod pritiskom da balansira između podrške ekonomiji i kontrole inflatornih pritisaka, pri čemu se izbegava prebrzo povećanje kamatnih stopa koje bi moglo dodatno usporiti rast.
Početkom godine inflacija je pokazivala tendenciju smanjenja, ali poslednji podaci ukazuju na zaokret i povratak inflatornih pritisaka. Ekonomisti ističu da bi nastavak ovakvog trenda mogao dodatno otežati donošnje odluka ECB, posebno u kontekstu oprezne fiskalne politike i fragmentacije tržišta rada u različitim državama članicama.
U poređenju sa drugim velikim ekonomijama, evrozona zaostaje po pitanju tempa rasta, dok Sjedinjene Američke Države i dalje beleže stabilniji privredni oporavak. Istovremeno, tržišta u razvoju nailaze na slične izazove zbog promena na globalnom tržištu energenata i sirovina.
Nastavak inflatornih pritisaka i usporavanje privrede mogli bi uticati i na investicione tokove, uključujući i region Zapadnog Balkana, gde su pojedine zemlje direktno izložene promenama u evrozoni kroz izvoz i finansijske tokove. U Srbiji, iako inflacija ostaje pod kontrolom, svaki dalji rast u evrozoni mogao bi se reflektovati na cene uvozne robe i dinamiku kursa dinara prema evru.
Source: https://www.cnbc.com/2026/04/30/euro-zone-economy-inflation-growth.html