Nova dvokolosečna pruga dužine 195 km ubrzaće putnički i teretni saobraćaj, povezujući Beograd, Skoplje i Solun
Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije primilo je zvaničnu notifikaciju o projektu modernizacije i izgradnje dvokolosečne, elektrifikovane železničke pruge na Koridoru 10 kroz Severnu Makedoniju, koja će omogućiti brzine do 160 kilometara na sat za putnički i 120 kilometara na sat za teretni saobraćaj. Projekat obuhvata temeljnu rekonstrukciju postojećeg dela pruge u dužini od oko 195 kilometara, sa planiranim puštanjem u rad do 2031. godine.
Modernizacija makedonske deonice Koridora 10 ima značajan strateški uticaj na Srbiju, jer predstavlja ključnu kariku za uspostavljanje brze železničke veze između Beograda i Atine. Povećanje brzine teretnih vozova na 120 km/h i izgradnja drugog koloseka znatno ubrzavaju protok robe prema grčkim lukama Solun i Pirej, čime se omogućava efikasniji izvoz i uvoz za srpsku privredu, kao i povećanje prihoda od tranzitnih taksi zahvaljujući privlačenju novih kargo operatera iz centralne Evrope ka Egejskom moru.
Projekat donosi revoluciju i u putničkom saobraćaju: putovanje iz Srbije do Skoplja ili Soluna biće moguće za svega nekoliko sati, a planirana železnička veza sa aerodromom u Skoplju omogućiće bržu i konkurentniju alternativu za stanovnike južne Srbije. Završetkom radova sa obe strane granice, region će dobiti interoperabilan železnički sistem, a zvanične procene predviđaju da će cela brza veza biti operativna do 2031. godine.
Jedan od glavnih razloga za izgradnju novih deonica jeste zamena postojećih šest tunela, čije krivine sa radijusom manjim od 350 metara ograničavaju brzinu na 60 km/h i nisu u skladu sa evropskim TSI i TEN-T standardima. Na potezu Skoplje–Đevđelija predviđena je izgradnja 19 novih tunela ukupne dužine 19 kilometara, kao i 59 objekata (mostovi ukupne dužine 2,65 km, podvožnjaci i nadvožnjaci), iskop 18,8 miliona kubnih metara materijala, izrada nasipa od 2,7 miliona kubika, polaganje 566.000 pragova i preko 45.000 tona šina. Unutar tunela i na pojedinim otvorenim deonicama koristiće se betonske ploče umesto klasičnog tucanika, a pruga će biti opremljena evropskim sistemom za kontrolu vozova (ETCS Nivo 1), GSM-R komunikacijom i zaštitnom ogradom duž celog koridora.
Ova investicija direktno je povezana sa srpskim planovima za modernizaciju južnog kraka Koridora 10: za deonicu Beograd–Niš završava se dokumentacija za novu dvokolosečnu prugu za brzine do 200 km/h, uz podršku Evropske unije i Evropske investicione banke, dok se radovi na delu Niš–Brestovac finansiraju iz EU IPA fondova. Za poslednju deonicu Brestovac–Preševo izrađuje se projektno-tehnička dokumentacija. Dve zemlje već su potpisale Memorandum o saradnji za sinhronizovano povezivanje pruga na granici.
Notifikacija je dostavljena Srbiji u skladu sa međunarodnom ESPOO konvencijom o proceni uticaja na životnu sredinu, budući da radovi počinju u blizini graničnog prelaza Tabanovce. Postupak procene uticaja je u fazi skrininga, što omogućava stručnim organima i javnosti da se upoznaju sa tehničkim detaljima projekta koji će dugoročno povezati železnički saobraćaj centralne Evrope, Srbije, Severne Makedonije i Grčke.