Rast cena nafte, gasa i globalne krize utiču na poskupljenje hrane, udar na srpsko tržište moguć u narednim mesecima
Cene hrane u Srbiji i Evropi beleže značajan rast usled poremećaja u lancima snabdevanja, rasta cena energenata i posledica međunarodnih kriza, upozoravaju ekonomski analitičari. Prema dostupnim podacima, u Nemačkoj su cene prehrambenih proizvoda u poslednjih šest godina porasle za oko 40 odsto, što ukazuje na snažan inflatorni pritisak koji može dodatno uticati i na srpsko tržište u narednim mesecima.
Profesor Slobodan Aćimović navodi da je početak rata u Ukrajini 2022. godine bio ključan faktor koji je izazvao veći udar na cene hrane na evropskom tržištu. Međutim, nova nestabilnost u Iranu i eventualna blokada Ormuskog moreuza predstavljaju dodatni rizik za obezbeđivanje energenata, što bi moglo da se reflektuje na rast troškova proizvodnje i distribucije prehrambenih proizvoda.
Trenutni efekti krize u Iranu još uvek se ne osećaju direktno u nemačkim supermarketima, ali analitičari upozoravaju da je tržište hrane izrazito osetljivo na promene cena sirovina i energenata. Rast cene nafte i gasa ima domino efekat, povećavajući operativne troškove u svim segmentima prehrambene industrije, od primarne poljoprivrede do maloprodaje.
Ekonomski stručnjaci ističu da bi nastavak globalne nestabilnosti mogao da podstakne novi talas inflacije, pri čemu su posledice iz 2022. godine još uvek prisutne. “Veći udar na cene hrane iniciran ratom u Ukrajini može da se ponovi i sa novim geopolitičkim tenzijama. Sve više faktora utiče na formiranje cena, uključujući poremećaje u snabdevanju, rast troškova prevoza i poskupljenje energenata”, ocenjuje profesor Aćimović.
Uprkos tome što se posledice trenutne krize još ne vide u potpunosti na policama, iskustva sa nemačkog tržišta ukazuju da rast cena od 40 odsto u šest godina može poslužiti kao relevantan pokazatelj za očekivanja u Srbiji. Dodatni pritisak na cene mogu izazvati i eventualne blokade logističkih pravaca, što bi dodatno otežalo snabdevanje tržišta i moglo dovesti do poremećaja u dostupnosti određenih proizvoda.
Ekonomisti upozoravaju da je za smanjenje inflatornih pritisaka ključno praćenje globalnih kretanja i preduzimanje mera za zaštitu domaće proizvodnje hrane i energenata. U narednim mesecima, pažnja će biti usmerena na eventualne promene u geopolitici i uticaj na troškove lanca snabdevanja, što će odrediti dalji trend kretanja cena hrane na srpskom tržištu.