Naknade trgovaca iznose 3,75 milijardi evra godišnje, dok privatni sistemi mogu izgubiti do devet milijardi evra
Evropska centralna banka (ECB) najavila je planove za uvođenje digitalnog evra do 2029. godine, s ciljem smanjenja zavisnosti evrozone od američkih platnih kompanija Visa i Mastercard, koje trenutno obrađuju gotovo dve trećine transakcija karticama u zoni evra. Godišnja vrednost plaćanja karticama u evrozoni dostiže 3,4 biliona evra, dok trgovci godišnje plaćaju 3,75 milijardi evra na ime naknada za prihvatanje debitnih kartica.
Pojava digitalnog evra izazvala je podele između ECB i finansijskih kompanija, koje nastoje da zaštite svoje prihode. Prema procenama, mogući gubici privatnih sistema plaćanja procenjuju se između osam i devet milijardi evra godišnje, ukoliko predložena ograničenja na naknade budu uvedena. ECB je najavila da će besplatno obezbediti infrastrukturu za digitalna plaćanja i ograničiti naknade koje trgovci plaćaju za prihvatanje digitalnog evra.
Rast bezgotovinskih plaćanja u postpandemijskom periodu dodatno je povećao zavisnost evrozone od američkih kompanija, dok su PayPal i Apple proširili svoje prisustvo na evropskom tržištu. Evropski zvaničnici su proglasili suverenitet u platnim sistemima strateškim prioritetom, uz naglasak na rizike koje nosi fragmentirani globalni poredak.
Zajmodavci izražavaju zabrinutost da bi digitalni evro mogao podstaći klijente da sredstva prebace u digitalne „novčanike“, zbog čega banke istražuju sopstvena rešenja. Evropski konzorcijum, koji do kraja godine planira lansiranje kriptovalute vezane za evro, sada okuplja 37 finansijskih institucija, uključujući italijanske banke UniCredit, Intesu Sanpaolo i austrijski Raiffeisen Bank International.
Prema ekonomskim analizama, otprilike polovina od 3,75 milijardi evra godišnjih naknada trgovaca odlazi na prihvatanje debitnih kartica, dok ograničenja koja predviđa ECB mogu uticati na celokupnu strukturu prihoda privatnih platnih sistema. Uvođenje digitalnog evra sprovodile bi privatne kompanije, uključujući banke, dok bi ECB imala ulogu garanta onlajn „novčanika“.