Profesor Nikola Rajaković ističe da Srbija može bez uglja, ali su potrebne značajne investicije za energetsku bezbednost
Srbija može da sprovede energetsku tranziciju i pređe na održive izvore energije, ali za to su potrebna ulaganja od 15 do 20 milijardi dolara. To je ocenio Nikola Rajaković, profesor Elektrotehničkog fakulteta, ističući da je trenutna energetska situacija delikatna zbog globalnih kriza i rasta cena energenata. Ključni izazov za energetsku tranziciju u Srbiji jesu visoka ulaganja, dok je napuštanje uglja moguće uz adekvatne investicije.
Cene energenata beleže konstantan rast usled poremećaja na svetskim tržištima. Rajaković ukazuje da je Evropa, zbog ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini, pretrpela značajno smanjenje zaliha dizela. Od marta zalihe su smanjene za 30 odsto, što dodatno otežava situaciju pred zimsku sezonu. Srbija, pored toga, ima otežan pristup dizelu zbog niskih vodostaja, što usporava transport naftnih derivata rečnim putem.
Uticaj globalnih kriza i klimatskih promena na energetsku bezbednost
Osim problema sa snabdevanjem fosilnim gorivima, Srbija se suočava i sa negativnim efektima klimatskih promena. Suša je smanjila proizvodnju električne energije u hidroelektranama, što je izazov i za druge evropske zemlje. Prema novoj studiji, polovina svetskih hidroelektrana neće biti upotrebljiva nakon 2060. godine. Zbog toga je diversifikacija energetskih izvora prioritet za naredne decenije.
Rajaković naglašava da su problemi u jednom segmentu energetskog sistema često povezani sa drugim sektorima. „Naša energetika i nafto-gasni sektor su spojeni sudovi, sve na sve utiče“, ističe on. Kao rezultat, Srbija mora da razvija dugoročnu strategiju ulaganja u obnovljive izvore energije i infrastrukturu.
Investicije kao preduslov za napuštanje uglja
Energetska tranzicija u Srbiji zavisi prvenstveno od obezbeđivanja sredstava za nove kapacitete. Rajaković smatra da je ulaganje od 15 do 20 milijardi dolara neophodno kako bi se omogućilo napuštanje uglja i prelazak na čistije izvore energije. Ova sredstva su potrebna za izgradnju novih postrojenja, modernizaciju mreže i unapređenje kapaciteta skladištenja.
Uprkos trenutnim izazovima, profesor Rajaković smatra da nema razloga za paniku. Energetski sistem je pod pritiskom, ali postoje rešenja koja zahtevaju odlučne investicione korake. On ukazuje da Srbija mora da prati evropske trendove i da usklađuje svoje energetske politike sa zahtevima tržišta i klimatskim ciljevima.
Konačno, energetska tranzicija može doneti dugoročnu sigurnost i konkurentnost privredi. Pravilnim planiranjem i investiranjem Srbija može da postane lider u regionu u oblasti obnovljive energije i održivog razvoja. Takođe, diversifikacija energetskih izvora smanjuje zavisnost od spoljnjih faktora i jača otpornost ekonomije.