Izabel Šnabel najavila moguću monetarnu restrikciju usled rasta cena energenata izazvanog ratom na Bliskom istoku
Evropska centralna banka (ECB) mogla bi već u junu da poveća kamatne stope, upozorila je članica Izvršnog odbora ECB Izabel Šnabel, ukazujući na rast inflacije u evrozoni koja je dostigla nivo od 3 odsto. Prema njenim rečima, trenutni inflatorni pritisci rezultat su produženog energetskog šoka izazvanog ratom na Bliskom istoku i porastom cena nafte i gasa.
Govoreći o aktuelnoj monetarnoj politici, Šnabel je naglasila da je “ignorisanje šoka više nije opcija” i ocenila da, gledano iz današnje perspektive, postoji potreba za povećanjem kamatnih stopa već tokom sledećeg meseca. Ova izjava dolazi u trenutku kada tržišni akteri pažljivo prate poteze ECB, s obzirom na to da rast cena energenata direktno utiče na inflaciju i ekonomski rast u evrozoni.
Inflacija u evrozoni, prema poslednjim zvaničnim podacima, iznosi 3 odsto, što je iznad ciljanog nivoa ECB. Rat na Bliskom istoku doveo je do poremećaja u snabdevanju energentima, uz značajan rast cena nafte i gasa, što je dodatno podstaklo inflatorne pritiske širom Evrope. Ovakva situacija komplikuje odluke centralne banke, jer veće kamatne stope mogu usporiti privredni rast, ali i obuzdati inflaciju.
Izabel Šnabel je u intervjuu istakla da tržišta već očekuju određene poteze ECB, naglašavajući da će odluka biti doneta na osnovu aktuelnih makroekonomskih pokazatelja i kretanja na tržištu energenata. “U ovoj fazi, povećanje kamatnih stopa sledećeg meseca deluje kao nužan odgovor na trenutne izazove”, navela je Šnabel.
Potencijalno povećanje kamatnih stopa imaće direktan uticaj na troškove zaduživanja banaka, kompanija i građana, ali i na investicionu klimu u eurozoni. Analitičari ukazuju da bi nastavak rasta cena nafte i gasa mogao dodatno pogoršati inflatorne pritiske, dok bi restriktivnija monetarna politika mogla doprineti stabilizaciji cena na srednji rok.
ECB je i ranije koristila povećanje kamatnih stopa kao instrument za suzbijanje inflacije, ali je ovaj potez uvek balansiran sa potrebom da se ne ugrozi privredni rast. Na poteze centralne banke pažljivo će reagovati i finansijska tržišta, a dalji razvoj situacije zavisiće od geopolitičkih dešavanja i kretanja cena energenata.