Inflacija u evrozoni premašila ciljanih dva odsto, bazna inflacija i rast plata podstiču zabrinutost
Evropska centralna banka (ECB) nalazi se pred jednom od najvažnijih odluka poslednjih godina jer razmatra mogućnost povećanja kamatnih stopa već ove nedelje. Inflacija u evrozoni dostigla je 3,2 odsto, što je značajno iznad ciljanog nivoa od dva odsto, dok raste i bazna inflacija koja isključuje energiju i hranu. Prema ekonomskim analizama, nagli rast cena energije izazvan sukobom između SAD i Irana dodatno je podstakao pritisak na cene širom evropske ekonomije.
Pristalice povećanja kamatnih stopa navode da je očuvanje kredibiliteta ECB u borbi protiv inflacije od ključnog značaja. Zvaničnici upozoravaju da bi dalji rast cena energenata mogao da utiče na šire segmente privrede, kroz veće cene usluga i robe, kao i kroz zahteve za povećanje plata. Zbog toga pojedini članovi Saveta ECB smatraju da je neophodno brzo reagovati kako bi se sprečilo da inflaciona očekivanja postanu trajna.
Sa druge strane, deo ekonomista upozorava da situacija nije ista kao 2022. godine nakon početka rata u Ukrajini. Oni ističu da još uvek nema jasnih dokaza da su više cene energije dovele do trajnog inflatornog problema, niti da je rast plata dostigao zabrinjavajući nivo. Prema njihovom mišljenju, povećanje bazne inflacije može biti posledica različitih faktora, a ne isključivo energetskog šoka, te smatraju da bi ECB trebalo da sačeka još nekoliko meseci i prikupi dodatne podatke pre donošenja konačne odluke.
U ekonomskim krugovima često se podseća na greške ECB iz 2008. i 2011. godine, kada su kamatne stope povećane zbog rasta cena nafte i sirovina, ali je ubrzo usledila promena kursa nakon izbijanja finansijske i dužničke krize. Mnogi stručnjaci ocenjuju da bi previše agresivna reakcija u trenutku kada evropska ekonomija pokazuje znake usporavanja, posebno u Francuskoj, mogla ponovo da dovede do sličnih posledica.