Brisel procenjuje da bi rast cena energije do 2026. mogao ugroziti 560.000 radnih mesta, dok industrijsko restrukturiranje i zelena tranzicija dodatno povećavaju rizik
Evropska komisija upozorava da bi do 1,3 miliona radnih mesta u državama članicama Evropske unije moglo biti ugroženo u narednim godinama, usled kombinovanog uticaja visokih cena energije, industrijskog restrukturiranja i procesa zelene tranzicije. Prema podacima iz najnovijeg paketa preporuka za zemlje članice, glavni faktori rizika su nagli rast troškova energije i neophodnost prilagođavanja industrije novim ekološkim standardima.
Zvanična dokumenta u koje su evropski mediji imali uvid pokazuju da bi samo rast cena energije tokom 2026. godine mogao dovesti u pitanje opstanak 560.000 radnih mesta širom EU. Ovaj broj predstavlja značajan deo ukupne radne snage u industrijskim sektorima, naročito u oblastima koje su energetski intenzivne, kao što su hemijska industrija, metalurgija i proizvodnja građevinskog materijala.
Evropska komisija naglašava da je dodatni pritisak na zaposlenost rezultat ubrzanih promena koje donosi zelena tranzicija, uključujući prelazak na obnovljive izvore energije i smanjenje emisije ugljen-dioksida. Industrijska restrukturiranja, koja su deo usklađivanja sa zelenim planom EU, zahtevaju obimne investicije u modernizaciju i automatizaciju, ali istovremeno nose rizik gubitka radnih mesta u tradicionalnim sektorima.
Preporuke Brisela predviđaju pojačan monitoring i koordinaciju između država članica u cilju zaštite najugroženijih grupa zaposlenih. Poseban akcenat stavljen je na potrebu za dodatnim obukama i prekvalifikacijama radnika, kako bi tranzicija ka održivijoj privredi bila socijalno odgovorna i ekonomski održiva.
Evropska komisija ukazuje na to da bi efekti mogli biti nejednako raspoređeni, pri čemu su pojedine industrijske regije podložnije riziku od gubitka radnih mesta. U izveštaju se navodi da je neophodno usmeriti investicije u inovacije, digitalizaciju i razvoj novih veština, kako bi se negativni efekti smanjili i otvorile nove mogućnosti zaposlenja.
Ova procena dolazi u trenutku kada su evropske vlade pod pritiskom da ubrzaju energetsku tranziciju i smanje zavisnost od fosilnih goriva, ali istovremeno obezbede stabilnost tržišta rada i očuvanje socijalne kohezije.