Prema podacima Eurostata, ukupna inflacija u evrozoni ubrzala sa 3,0 na 3,2 odsto, dok se očekuje odluka ECB o kamatnim stopama naredne nedelje
Inflacija u evrozoni porasla je u maju na 3,2 odsto na godišnjem nivou, saopštio je Eurostat. U istom periodu, bazna inflacija, koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duvan, povećana je sa 2,2 na 2,5 odsto. Ovi podaci ukazuju na to da rast cena više nije ograničen isključivo na energente, već se širi na veći deo privrede.
Prema mišljenju ekonomista, najnoviji rast inflacije dodatno učvršćuje očekivanja da bi Evropska centralna banka (ECB) na narednom sastanku mogla da razmatra promene kamatnih stopa. Ipak, pojedini eksperti smatraju da je još rano za takvu odluku, imajući u vidu globalne ekonomske i geopolitičke prilike.
Ekonomista Danilo Šuković navodi: “Kako će se kretati inflacija u EU ne zavisi od faktora koje može da kontroliše Evropska centralna banka (ECB). Zavisi više od situacije sa energetikom, odnosno od rata na Bliskom istoku i u Ukrajini. Od razvoja događaja na ta dva polja zavisi kako će se kretati cena nafte i gasa, a od toga zavisi i visina inflacije. Mislim da ECB neće promtno reagovati, nego da će sačekati da proceni situaciju.”
Šuković dodaje: “Taj skok od 0,2 odsto nije tako uznemirujući, inflacija oko 3,2 odsto nije ništa opasno. Opasno je kada ode malo više, tako da mislim da je rano da ECB povećava kamatne stope i time utiču na to. Sve zavisi od kretanja na globalnom planu. Ova kriza će verovatno potrajati, jer Amerikanci ne znaju kako da se izvuku iz ovog rata u koji su se zaglibili. Tako da smo došli u situaciju koja se ne može kontrolisati, jer smo sada u interegnumu.”
Prema aktuelnim ocenama, globalizacija je u krizi, a uticaj globalnih institucija poput UN, MMF-a i Svetske banke sve je manji u rešavanju aktuelnih izazova. Odluka ECB o kamatnim stopama očekuje se naredne nedelje, a dalji tok inflacije u velikoj meri zavisi od međunarodnih odnosa i tržišnih kretanja energenata.