Kineska radna snaga više nije jeftina, ali industrija elektronike ostaje centralna za globalno tržište potrošačke tehnike
Kina je u 2021. godini ostvarila izvoz elektronske robe i komponenti u vrednosti od 1.000 milijardi dolara, što čini ključni deo ukupnog svetskog izvoza od 3.300 milijardi dolara. Ovi podaci potvrđuju da je izvoz elektronske robe iz Kine i dalje glavni globalni oslonac elektronske industrije, navodi se u analizi magazina Economist. Iako se deo kompanija okreće drugim azijskim tržištima u potrazi za nižim troškovima, tržišni uslovi u Kini ostaju dominantan faktor za velike proizvođače potrošačke elektronike.
Rast plata i promena tržišnih uslova
U periodu od 2013. do 2022. godine, prosečna plata u kineskoj proizvodnji udvostručila se i sada iznosi 8,27 dolara po satu. Zbog toga više nije moguće računati na Kinu kao izvor isključivo jeftine radne snage. Međutim, ostali faktori, poput razvijene infrastrukture, velikog domaćeg tržišta i dostupnosti sirovina, i dalje čine Kinu izuzetno konkurentnom u globalnom lancu snabdevanja. Kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Južne Koreje preispituju svoju zavisnost od kineske proizvodnje, posebno u segmentima koji uključuju napredne poluprovodnike.
Tržišna odluka i uticaj tehnološkog razdvajanja
Profesor Slobodan Aćimović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu ocenjuje da kompanije prvenstveno prate tržišne uslove, a ne političke razloge. „Kompanije odlaze tamo gde je tržišna situacija bolja. Ne samo u pogledu plata, već i energenata, infrastrukture i ostalih faktora“, ističe Aćimović. On dodaje da je potpuno prirodno da deo proizvodnje prelazi u druge zemlje sa povoljnijim troškovima. Ipak, prema njegovim rečima, Kina ostaje centralna tačka globalnog lanca vrednosti zbog svoje specijalizacije i veličine tržišta.
Proces tehnološkog razdvajanja i globalni značaj
Produbljivanje procesa tehnološkog razdvajanja između Pekinga i Vašingtona navelo je proizvođače visokotehnoloških proizvoda, posebno one koji koriste napredne poluprovodnike, da preispitaju svoje lance snabdevanja. S obzirom na to, američke, japanske i južnokorejske kompanije analiziraju rizike i prilagođavaju svoje strategije. Ipak, izvoz elektronske robe iz Kine i dalje ima presudnu ulogu na svetskom tržištu. Kao rezultat, globalna elektronska industrija ostaje snažno oslonjena na Kinu, dok se istovremeno prilagođava promenama u troškovima, radnoj snazi i tehnološkim izazovima.