Fišing čini 15 odsto napada prema najnovijem izveštaju, dok AI omogućava sofisticiranije prevare i ciljanu manipulaciju korisnika
Razvoj kognitivne veštačke inteligencije značajno menja bezbednosni pejzaž digitalne ekonomije, upozoreno je na konferenciji Kaspersky HORIZONS održanoj 19. maja u Rimu. Prema analizama stručnjaka, AI sistemi sada omogućavaju naprednu analizu neuronskih signala, modelovanje ponašanja i predviđanje obrazaca donošenja odluka, što povećava rizik od zloupotrebe podataka i smanjenja mentalne privatnosti korisnika. Najnoviji Globalni izveštaj Kaspersky Security Services pokazuje da fišing predstavlja oko 15 odsto svih zabeleženih napada na kompanije i organizacije, što ga čini jednom od najčešće korišćenih tehnika za kompromitaciju podataka i ulaznu tačku za napredne pretnje (APT) i zlonamerni softver.
Primena velikih jezičkih modela omogućava napadačima da kreiraju ubedljivije imejl poruke i fišing stranice, kao i ciljanje korisnika putem društvenih mreža i psihološkog profilisanja. Time se povećava verovatnoća uspešnih prevara i finansijskih gubitaka, jer su napadi dinamički prilagođeni kontekstu i emocionalnim reakcijama žrtava. Analitičari upozoravaju da ovakve metode ne ugrožavaju samo pojedince već i korporativne i državne strukture, jer sofisticirani AI alati omogućavaju brzo skaliranje napada i precizno targetiranje ranjivih grupa.
Pored pojedinačnih napada, AI se koristi i u velikim operacijama za oblikovanje javnog mnjenja. Platforme društvenih mreža putem algoritama stvaraju „echo chamber“ efekte i produbljuju polarizaciju, dok političke kampanje i korporacije koriste mikro-targetiranje i analizu obrazaca ponašanja za angažovanje korisnika. To otvara prostor za sistemske rizike po poverenje građana i stabilnost demokratskih procesa, jer razlika između predviđanja i aktivnog oblikovanja ponašanja postaje sve manje vidljiva.
AI omogućava i napredno profilisanje korisnika povezivanjem podataka sa više digitalnih izvora, čime se povećava rizik od zloupotrebe identiteta, doxxing-a i tehnološki posredovanog zlostavljanja. Informacije koje su ranije bile fragmentisane, sada se automatski povezuju, olakšavajući ciljano uznemiravanje i zloupotrebu privatnih podataka. Prediktivni modeli omogućavaju procenjivanje pojedinaca na osnovu pretpostavljenog ponašanja, što dodatno ugrožava kontrolu nad sopstvenim identitetom.
Interfejsi mozak–računar, iako još u eksperimentalnoj fazi, već se koriste za komunikaciju pacijenata putem interpretacije neuronskih signala, a njihova integracija sa Internetom stvari može doneti dodatne bezbednosne i privatnosne izazove. U budućnosti, razvoj ovih tehnologija zahtevaće nove regulatorne standarde i mere zaštite kako bi se očuvala mentalna privatnost i kognitivna autonomija korisnika u digitalnoj ekonomiji.