Inflacija u evrozoni ubrzava na 2,8 odsto, 0,8 poena iznad januarske projekcije, dok se očekuje i pad poverenja
Međunarodni monetarni fond (MMF) je najnovijom procenom snizio prognozu privrednog rasta evrozone za 2026. godinu, predviđajući stopu rasta od 0,9 odsto, što je za 0,5 procentnih poena manje u odnosu na prognozu pre izbijanja rata u Iranu. Istovremeno, očekuje se ubrzanje inflacije u zoni evra na 2,8 odsto tokom ove godine, što je 0,8 procentnih poena više nego u januarskoj proceni, prenose ekonomske analize. MMF je takođe korigovao prognozu rasta za 2025. godinu, sa ranijih 1,4 na 1,2 odsto, dok je očekivana inflacija za sledeću godinu povećana sa 1,9 na 2,3 odsto.
Organizacija upozorava da produženo zadržavanje visokih cena energenata može dodatno podstaknuti inflaciju i inflatorna očekivanja, dok pad poverenja i finansijske teškoće mogu negativno uticati na tražnju. Kao poseban rizik istaknuta je mogućnost eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
MMF je ukazao i na pretnju stagflacije – situacije u kojoj cene rastu, privredna aktivnost stagnira, a nezaposlenost raste – i preporučio Evropskoj centralnoj banci (ECB) da značajno zaoštri kamatnu politiku. ECB je već povećala repernu kamatnu stopu sa dva na 2,25 odsto, što je prva promena naviše od septembra 2023. godine. Prema oceni MMF-a, dalji rast cena energije mogao bi primorati ECB na još oštrije intervencije.
Osim toga, MMF je ponovio kritike evropskim vladama zbog širokih mera pomoći građanima, navodeći da takva podrška često nesrazmerno više koristi domaćinstvima sa višim prihodima, koja već troše više energije. Takođe, MMF preporučuje Evropskoj uniji da reformama poveća otpornost na buduće krize, ojača jedinstveno tržište i smanji zavisnost od globalnih energetskih tržišta.