Srpska vlada i MOL pregovaraju o kupovini ruskog udela, 16. jun krajnji rok za OFAC licencu i nastavak rada NIS-a
Mađarska državna kompanija MOL i ruska Gaspromnjeft postigle su dogovor o prodaji većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), što bi moglo da donese ključne promene u vlasničkoj strukturi jednog od najvažnijih energetskih preduzeća u Srbiji. Finalizacija ovog transfera zavisi od odobrenja američke kancelarije OFAC, koja je odgovorna za sprovođenje međunarodnih sankcija. Srpska vlada, kao značajan manjinski vlasnik, trenutno nije optimistična u pogledu završetka transakcije do 22. maja, što je rok koji je postavio OFAC.
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, izjavio je da pregovori sa MOL-om ne protiču uspešno i da je upitno da li će dogovor biti postignut u zadatom roku. On je istakao da dalja sudbina NIS-a i rafinerije Pančevo zavisi od razumevanja američke administracije i njenog odnosa prema Srbiji kao manjinskom akcionaru. “Nama ovo sa MOL-om ne ide dobro, ne ide sjajno… Nadam se da će američki OFAC razumeti poziciju Srbije i da neće Srbija, ni kriva ni dužna, biti kažnjena”, rekao je Vučić na obeležavanju 15. godišnjice programa Svet u Srbiji.
Ključni problem u pregovorima odnosi se na Rafineriju nafte Pančevo, koja pokriva 80 odsto domaće potrošnje naftnih derivata. Za rusku stranu, kao prisilnog prodavca, budućnost rafinerije više nije prioritet, dok MOL-u ovaj kapacitet nije neophodan zbog postojećih kapaciteta u Mađarskoj i modernizovane rafinerije Ine u Rijeci. Mađarska kompanija dodatno ima interes za kupovinu rafinerije Neftohim Burgas u Bugarskoj.
Rafinerija Pančevo za Srbiju ima stratešku vrednost, jer garantuje energetsku nezavisnost i redovno snabdevanje tržišta gorivom i petrohemijskim proizvodima, posebno u kriznim situacijama kao što su pandemija ili poremećaji na globalnom tržištu energenata. Takođe, rafinerija je važan izvor prihoda za državni budžet i zapošljava značajan broj ljudi.
Ako se transakcija ne realizuje, a OFAC ne produži privremenu licencu koja ističe 16. juna, NIS-u preti potpuna primena američkih sankcija. U tom slučaju, Rafinerija Pančevo bi mogla da obustavi rad zbog nemogućnosti nabavke sirove nafte za preradu. Srbija bi tada bila prinuđena da koristi zalihe koje su dovoljne za samo nekoliko nedelja ili meseci i da se oslanja na uvoz derivata iz regiona, što se već dogodilo između 2. decembra 2025. i 18. januara 2026. kada je snabdevanje preko Janaf naftovoda bilo prekinuto.
Dalji razvoj situacije zavisiće od odluke OFAC-a kao i od sposobnosti srpske vlade da obezbedi kompromis između svojih energetskih potreba i međunarodnih političkih pritisaka. Rezultat ovog procesa imaće direktan uticaj na energetsku sigurnost, zaposlenost i ekonomske tokove u Srbiji.