Ekonomski odnosi Srbije i Mađarske poslednjih godina prerasli su klasičnu trgovinsku saradnju dve susedne države. Danas ih povezuju milijarde evra robne razmene, mađarske investicije u Srbiji, energetika, bankarstvo, poljoprivreda i veliki infrastrukturni projekti, među kojima posebno mesto zauzima železnička pruga Beograd-Budimpešta.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku koje navodi Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, robna razmena Srbije i Mađarske tokom 2025. godine dostigla je oko 3,4 milijarde evra. Srbija je na mađarsko tržište izvezla robu vrednu oko 1,5 milijardi evra, dok je uvoz iz Mađarske iznosio približno 1,9 milijardi evra.
O značaju Mađarske govori i činjenica da se tokom 2025. našla među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Srbije, prema podacima RZS.
Mađarske kompanije ulažu u Srbiju
Trgovina je samo jedan deo ekonomskih odnosa dve države. Mađarski kapital prisutan je u nekoliko veoma važnih sektora srpske privrede.
Među najpoznatijim investitorima nalazi se MOL, jedna od najvećih energetskih kompanija u centralnoj Evropi, koja u Srbiji ima razvijenu mrežu benzinskih stanica i posluje u oblasti trgovine naftnim derivatima.
Veliki značaj ima i OTP banka, koja je kroz akvizicije postala jedan od najvećih učesnika na bankarskom tržištu Srbije.
Među mađarskim kompanijama koje su investirale u Srbiji nalaze se i Masterplast YU, Knott AutoflexYug, Mini Pani i Tisza Automotive.
Na taj način ekonomski odnosi više nisu zasnovani samo na tome koliko robe prelazi granicu kod Horgoša, već i na direktnom prisustvu mađarskih kompanija i kapitala u srpskoj privredi.
Energetika postaje jedan od glavnih stubova saradnje
Posebno značajan segment odnosa Srbije i Mađarske predstavlja energetika.
Dve zemlje sarađuju u oblasti prirodnog gasa, skladištenja energenata i snabdevanja, a jedan od najvažnijih budućih projekata predstavlja izgradnja naftovoda između Srbije i Mađarske.
Planirano povezivanje Srbije sa mađarskim naftovodnim sistemom trebalo bi da Srbiji obezbedi dodatni pravac za snabdevanje naftom. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije upravo izgradnju naftovoda, trgovinu gasom, infrastrukturu i poljoprivredu navodi među oblastima u kojima se strateško partnerstvo dve države konkretizuje kroz nove projekte.
Za Srbiju je diversifikacija energetskih pravaca od posebnog značaja jer smanjuje zavisnost od jednog transportnog pravca i povećava sigurnost snabdevanja.
Beograd-Budimpešta: pruga koja povezuje dve ekonomije
Jedan od najvidljivijih simbola ekonomskog povezivanja Srbije i Mađarske svakako je modernizovana železnička veza Beograd–Budimpešta.
Značaj ovog projekta ne treba posmatrati samo kroz kraće vreme putovanja između dve prestonice. Za ekonomiju je posebno važan teretni železnički saobraćaj, odnosno mogućnost bržeg transporta robe između Srbije, Mađarske i tržišta Evropske unije.
Geografski položaj Srbije omogućava da ovaj železnički pravac bude deo mnogo šireg transportnog koridora koji povezuje jugoistočnu sa centralnom Evropom.
To je naročito značajno za srpsku izvoznu industriju. Brži transport i kvalitetnija železnička infrastruktura mogu da smanje logističke troškove i dodatno povećaju atraktivnost Srbije kao mesta za proizvodnju robe namenjene evropskom tržištu.
ALEKSANDRA ORLIĆ – Subotica, 6. avgusta 2026.-Brza pruga između Beograda i Budimpešte trebalo bi da bude puštena u putnički saobraćaj na jesen, najavljeno je danas posle sastanka ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević sa mađarskim ministrom za saobraćaj i javne radove Davidom Vitezijem u Subotici.Na sastanku je bilo reči o tehničkim detaljima koji su potrebni da bi pruga bila bezbedna i sigurna. FOTO TANJUG/ ALEKSANDRA ORLIĆ/ nr
Mađarska kao veza Srbije sa tržištem EU
Mađarska za Srbiju ima dodatnu ekonomsku vrednost zbog svog geografskog položaja.
Ona je neposredni severni sused Srbije i članica Evropske unije, a preko njene teritorije prolaze neki od najvažnijih pravaca kojima srpska roba stiže prema centralnoj i zapadnoj Evropi.
Evropska unija u celini ostaje ubedljivo najvažnije tržište za srpsku privredu. Prema konačnim podacima RZS, članice EU učestvovale su sa 58,3 odsto u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije tokom 2025. godine.
Zbog toga infrastrukturno povezivanje sa Mađarskom istovremeno predstavlja i jačanje fizičke povezanosti Srbije sa jedinstvenim evropskim tržištem.
Saradnja se širi i na poljoprivredu
Poljoprivreda i prehrambena industrija predstavljaju još jednu oblast sa velikim potencijalom.
Sever Srbije i južni delovi Mađarske imaju sličnu poljoprivrednu strukturu, razvijenu prehrambenu industriju i dugu tradiciju prekogranične privredne saradnje.
Povećavanje prisustva srpskih prehrambenih proizvoda na mađarskom tržištu značajno je i zbog toga što ulazak u tamošnje trgovinske lance može otvoriti dodatne mogućnosti za proizvođače iz Srbije.
Pored velikih državnih infrastrukturnih projekata, upravo povezivanje malih i srednjih preduzeća može predstavljati sledeću fazu ekonomskih odnosa dve zemlje.
Od susedstva do ekonomskog partnerstva
Srbija i Mađarska danas imaju ekonomski odnos koji se zasniva na nekoliko međusobno povezanih stubova – trgovini, investicijama, energetici, saobraćajnoj infrastrukturi i sve intenzivnijem povezivanju kompanija.
Robna razmena od oko 3,4 milijarde evra godišnje pokazuje razmere tog odnosa, ali veliki infrastrukturni i energetski projekti pokazuju da saradnja ima potencijal da dodatno raste.
Za Srbiju je Mađarska istovremeno važno izvozno tržište, investitor, energetski partner i jedan od glavnih kopnenih pravaca prema Evropskoj uniji.
Upravo zbog toga ekonomsko približavanje Beograda i Budimpešte prevazilazi bilateralnu trgovinu: dve zemlje postepeno povezuju svoje energetske, transportne i poslovne sisteme, stvarajući ekonomsku saradnju koja ima sve veći strateški značaj za obe strane.