Kompanija iz Osijeka ostala bez 28.950 evra nakon sofisticirane prevare putem e-pošte i telefona, što ukazuje na rast rizika u poslovnom okruženju
Jedna firma iz Osijeka u Hrvatskoj pretrpela je direktan ekonomski gubitak od 28.950 evra, nakon što je nepoznata osoba lažno predstavljajući se kao bankarska službenica, putem elektronske pošte i telefonskog poziva, izvela sofisticiranu prevaru. Prema podacima policije, prevarantkinja je najpre putem e-pošte kontaktirala firmu, koristeći identitet poznate banke i šaljući link koji je izgledao kao zvanični bankarski portal. Nakon toga, ista osoba je i telefonski stupila u kontakt sa zaposlenom u kompaniji, nastavljajući da se predstavlja kao službenik banke i dajući uverljive instrukcije vezane za finansijske transakcije.
Zaposlena je, verujući u autentičnost komunikacije, postupila po uputstvima iz lažnog mejla i tokom telefonskog razgovora, što je dovelo do transfera novčanih sredstava u iznosu od 28.950 evra na račun pod kontrolom počinioca prevare. Policija je potvrdila da je ovim činom firma ostala bez kompletne sume, a istraga je u toku i traga se za počiniocem, koji je identifikovan kao nepoznata ženska osoba.
Ovaj incident ukazuje na sve veću sofisticiranost finansijskih prevara u savremenom poslovanju, posebno kroz kombinaciju elektronske i verbalne komunikacije, čime se povećava rizik za kompanije koje posluju sa većim novčanim tokovima. S obzirom na to da su iznosi poput 28.950 evra značajni u kontekstu poslovanja malih i srednjih preduzeća u regionu, posledice ovakvih prevara mogu biti ozbiljne po likvidnost i dalji rad kompanija.
Prema navodima nadležnih organa, prevarantske aktivnosti koje uključuju lažno predstavljanje i socijalni inženjering sve su češće meta poslovnih subjekata, a ovakvi slučajevi dodatno naglašavaju potrebu za obukom zaposlenih o prepoznavanju sumnjivih komunikacija i autentifikaciji svih zahteva vezanih za finansijske transakcije.
Policija apeluje na kompanije da preduzmu preventivne mere i redovno proveravaju identitet osoba koje kontaktiraju u ime banke, kao i da budu oprezne pri otvaranju linkova i potvrđivanju transakcija putem e-pošte ili telefona. Dalja istraga je u toku, a osječka firma ostaje bez 28.950 evra dok se slučaj ne reši.