Cena nafte porasla 2,5 odsto, inflacija u četiri najveće ekonomije evrozone i dalje iznad dva odsto
Prinosi na državne obveznice zemalja evrozone zabeležili su rast u ponedeljak, dok investitori pažljivo prate potencijalni dogovor između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza. Ovakav sporazum mogao bi da ublaži inflatorne pritiske izazvane energetskom krizom i smanji očekivanja o daljem pooštravanju monetarne politike Evropske centralne banke.
Kretanje prinosa bilo je usklađeno sa rastom cena nafte, koje su porasle za oko 2,5 odsto, dok su ostale ispod nivoa od 95 dolara po barelu. Energetska tržišta i dalje predstavljaju ključni indikator budućih inflacionih kretanja u Evropi. Istovremeno, tokom vikenda došlo je do razmene napada između SAD i Irana, čime je povećana neizvesnost na globalnim tržištima, prenose ekonomski izvori.
Uprkos novim tenzijama, predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da Iran želi dogovor, što je zadržalo uverenje na finansijskim tržištima da bi diplomatsko rešenje ipak moglo da bude postignuto. Novčana tržišta trenutno procenjuju da bi depozitna kamata Evropske centralne banke do kraja godine mogla da dostigne 2,6 odsto, u odnosu na sadašnjih dva odsto, dok investitori vide oko 80 odsto verovatnoće da će prvo povećanje kamatnih stopa uslediti već ovog meseca.
Analitičari ocenjuju da su investitori postali oprezni prema izjavama iz Vašingtona i da čekaju konkretnije signale iz Teherana. Istovremeno, preovlađuje nada da bi okvirni sporazum između SAD i Irana mogao postepeno da normalizuje saobraćaj kroz Ormuski moreuz i tako smanji pritisak na energetska tržišta.
Tržišni učesnici pažljivo prate i nove ekonomske pokazatelje kako bi procenili posledice trenutnog energetskog šoka na privredu evrozone pred naredno zasedanje Evropske centralne banke. Preliminarni podaci pokazuju da je inflacija u četiri najveće ekonomije evrozone tokom maja treći mesec zaredom ostala iznad ciljanih dva odsto, dok rast industrijske proizvodnje usporava, a troškovi nabavke sirovina zbog poremećaja u lancima snabdevanja dostižu najviši nivo u poslednjem periodu.