Interesovanje za psihologiju raste pet godina, tržište istovremeno traži građevinske, elektro i mašinske inženjere
Miloš Turinski iz Centra za zapošljavanje Infostud istakao je da psihologija najpopularniji studijski izbor mladih već najmanje pet godina. Prema njegovim rečima, psihologija najčešće privlači mlade prilikom izbora fakulteta, dok su medicina, stomatologija, ekonomija i organizacione nauke takođe visoko rangirane.
Psihologija najpopularniji studijski izbor mladih
Turinski je naveo da se u poslednjih pet godina psihologija nalazi na vrhu interesovanja zbog sve veće otvorenosti društva prema temama mentalnog zdravlja, terapije, anksioznosti i sagorevanja na poslu. Zbog toga ove teme više nisu tabu, što dodatno motiviše mlade da biraju ovaj smer. Uporedo sa tim, povećana svest o značaju mentalnog zdravlja utiče na atraktivnost ovog fakulteta.
Potražnja na tržištu rada za inženjerskim zanimanjima
Iako su društvene nauke sve popularnije, tržište rada u Srbiji i dalje beleži značajnu potražnju za građevinskim, elektro i mašinskim inženjerima. Ova zanimanja su kontinuirano tražena, što ukazuje na disbalans između izbora mladih i potreba privrede. Kao rezultat, kompanije često imaju poteškoće da pronađu dovoljno stručnjaka u tehničkim oblastima. S druge strane, mladi se češće odlučuju za oblasti koje su im bliže temama savremenog društva.
Društvene promene i uticaj na obrazovne trendove
Turinski je istakao da je promena društvene percepcije mentalnog zdravlja direktno uticala na popularnost studija psihologije. Otvorenija diskusija o terapiji, anksioznosti i stresu dovela je do većeg interesovanja za ovu oblast. Takođe, sve veći broj mladih želi da doprinese unapređenju mentalnog zdravlja u zajednici, što dodatno motiviše upis na ove fakultete. S druge strane, ekonomski sektor i industrija nastavljaju da traže tehničke kadrove, posebno inženjere, kako bi odgovorili na potrebe tržišta i nastavili razvoj infrastrukture.
Izjave i ekonomski kontekst
„Psihologija najpopularniji studijski izbor mladih već najmanje pet godina“, naglasio je Miloš Turinski u izjavi za televiziju K1. On je dodao da je ova promena posledica veće otvorenosti društva prema pitanjima mentalnog zdravlja i sagorevanja na poslu. Ove teme postale su deo svakodnevnog govora, dok su ranije bile tabu. Kao rezultat, obrazovni trendovi se prilagođavaju potrebama i vrednostima novih generacija, ali tržište rada i dalje ukazuje na deficit inženjerskog kadra.
Zaključak i implikacije za tržište rada
Zvanični podaci ukazuju na rastuće interesovanje mladih za psihologiju i srodne oblasti, dok privreda istovremeno traži više stručnjaka iz tehničkih nauka. Ovaj disbalans može uticati na zapošljivost i konkurentnost mladih na tržištu rada. Zato su važni programi usmeravanja i informisanja učenika o realnim potrebama privrede, kako bi se bolje uskladili obrazovni izbori i zahtevi poslodavaca.