Obustava ulova peruanskih inćuna povećala troškove akvakulture globalno, pad ulova i do 55 odsto u El Ninjo godinama
Mogućnost razvoja super El Ninja do kraja 2026. godine, sa više od 60 odsto verovatnoće, izaziva zabrinutost u globalnoj ribarskoj industriji zbog potencijalnog poremećaja ekosistema i tržišta, navode stručne analize. Tokom super El Ninja, temperatura površine mora u tropskom Pacifiku raste za više od dva stepena Celzijusa, što dodatno zagreva atmosferu i dovodi do rekordnih globalnih temperatura.
Posledice ovakvih događaja najviše osećaju sektori ribarstva i akvakulture. Zbog zagrevanja, dolazi do smanjenja hranljivih materija na površini okeana, što uzrokuje pad fitoplanktona, osnovne hrane za riblji fond. U istočnom Pacifiku, gde Humboldtova struja inače donosi hladnu i bogatu vodu, El Ninjo prekida taj proces, što direktno utiče na populaciju ribe.
Peruanski inćuni (Engraulis ringens), koji čine osnovu najvećeg pojedinačnog ribolovnog područja na svetu, tokom super El Ninja početkom sedamdesetih godina zabeležili su pad ulova od 55 odsto 1972. i 51 odsto 1973. godine. Vrednost ovog sektora procenjuje se na između jedne i tri milijarde dolara godišnje, dok oko petine svetske proizvodnje ribljeg brašna potiče iz ove oblasti. Riblje brašno se koristi za proizvodnju oko polovine stočne hrane za globalnu akvakulturu.
Zbog aktuelnog El Ninja, ribolov peruanskih inćuna trenutno je obustavljen, što je dovelo do rasta cena ribljeg brašna na oko 2.500 dolara po toni. Ova situacija značajno povećava troškove uzgoja ribe širom sveta. Slični efekti zabeleženi su i na drugim tržištima: u Kaliforniji je zabeležen pad ulova lignji, dok u Indijskom okeanu opada ulov tune. Migracije ribljih populacija izazivaju i porast sporova među državama, posebno u Južnom kineskom moru.
Klimatski poremećaji uzrokovani El Ninjem utiču i na morska staništa, što se ogleda u masovnom izbeljivanju i uginuću koralnih grebena u Pacifiku, Indijskom okeanu i Australiji, kao i uginuću morskih sisara i ptica usled nestašice hrane. Tokom El Ninja 2023–2024. godine, zabeležen je nezapamćen toplotni stres u okeanima, sa masovnim uginućem korala u Meksiku, Australiji i Kostariki.
Naučna zajednica upozorava da bi naredni super El Ninjo mogao ostaviti najrazornije posledice do sada, s obzirom na to da su okeani već pod pritiskom klimatskih promena, a brojne populacije riba i morskih sisara nisu se oporavile od prethodnih ekstremnih događaja.