Rafinerija PCK u Švetu koristi rezerve, snabdevanje benzina i dizela u Berlinu i Brandenburgu pod pritiskom zbog prekida Družbe
Ruska Federacija najavila je obustavu tranzita kazahstanske sirove nafte ka Nemačkoj naftovodom Družba od 1. maja, što direktno pogađa snabdevanje rafinerije PCK Švet u istoimenom gradu, ključne za energetsku sigurnost Berlina i pokrajine Brandenburg. Prema podacima, tokom 2023. godine ovim putem dopremljeno je ukupno 2,1 milion tona sirove nafte iz Kazahstana, koja je prerađivana u benzin, dizel, kerozin i bitumen – proizvode koji zadovoljavaju potrebe devet od deset vozila i aviona na glavnom aerodromu Berlin Brandenburg.
Iako nemačka vlada tvrdi da je snabdevanje gorivom sigurno, stručna javnost izražava zabrinutost zbog mogućih političkih motiva ruske odluke i potencijalnog rizika od nestašica. Rafinerija PCK poseduje maksimalni kapacitet skladištenja nešto više od 250.000 tona sirove nafte, što bi moglo da obezbedi rad bez prekida između četiri i šest nedelja u zavisnosti od popunjenosti rezervi. Nakon isteka tog perioda, bez zamene za kazahstansku naftu, došlo bi do ozbiljnih poremećaja u snabdevanju severoistočne Nemačke i zapadne Poljske.
Pre prekida, rafinerija je radila sa kazahstanskom sirovom naftom, nakon što je početkom 2023. godine Nemačka, zbog evropskih sankcija, obustavila uvoz iz Rusije. Vlasništvo nad PCK Švet, kao i rafinerijama Miro i Bajeroil, preneto je pod privremeno starateljstvo nemačke vlade, čime je izbegnuta formalna nacionalizacija, dok ruski Rosnjeft ostaje akcionar bez prava odlučivanja i prihoda od profita.
Nemački stručnjaci upozoravaju da je zamena kazahstanske nafte otežana, jer su postrojenja PCK projektovana za preradu sirovina sličnih ruskoj nafti. Svaka promena sirovine zahteva tehnološko prilagođavanje i može ugroziti ekonomski opstanak rafinerije, s obzirom da rad ispod 80 odsto kapaciteta nije profitabilan, dok kapacitet ispod 60 odsto dovodi u pitanje celokupan rad postrojenja.
Ministarka ekonomije i energetike Nemačke Katerina Rejhe navodi da rafinerija može održati proizvodnju i bez kazahstanske nafte, dok analitičari ističu da je ključ u pripremljenosti saveznih i pokrajinskih vlasti na ovaj scenario. Upozorava se i na mogućnost regionalnog i privremenog povećanja cena goriva usled nestašica i otežanog snabdevanja.
Obustava tranzita dolazi u trenutku globalnih poremećaja na tržištu nafte, blokade Ormuskog moreuza i aktuelne krize na Bliskom istoku, što dodatno komplikuje nalaženje adekvatne zamene za kazahstansku sirovinu i povećava pritisak na energetsku stabilnost ovog dela Evrope.