Industrijska proizvodnja ostvarila rast od 8,4 odsto, građevinarstvo i automobilski sektor ključni pokretači, promet u trgovini na malo porastao 14 odsto
Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije zabeležio je rast od 3 odsto u prvom tromesečju 2026. godine, nakon što je u martu ostvarena visoka stopa rasta od 5 odsto, saopštio je predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije, Ivan Nikolić. Prethodna dva meseca stopa rasta iznosila je 2 odsto, ali je zahvaljujući martovskom rezultatu dostignuta projektovana godišnja stopa rasta od 4 odsto.
Najveći doprinos rastu zabeležen je u automobilskoj industriji, posebno zahvaljujući proizvodnji modela “fijat grande panda” u kragujevačkoj fabrici, kao i u građevinskom sektoru. Nikolić je istakao da je proizvodnja motornih vozila nastavila stabilan rast iz prethodne godine, dok je građevinarstvo podržano visokim državnim i privatnim investicijama, a očekuje se da bi rast u tom sektoru mogao dostići i 10 odsto.
U industrijskom sektoru, međugodišnji rast prerađivačke industrije iznosio je 8,4 odsto, a značajan doprinos dali su pokretanje proizvodnje koksa i derivata nafte, kao i ponovni rast hemijske i farmaceutske industrije. Nikolić je naveo da je čak i Rafinerija, čiji status još nije potpuno rešen, dala pozitivan doprinos industrijskom rezultatu u martu.
“U prva dva meseca rast je bio 2 odsto, ali je u martu skočio na 5 odsto, tako da je to 3 odsto za prvo tromesečje. Vratili smo se na ciljano, što je jako dobro, i to je verovatno jedna od najviših stopa rasta u Evropi, pogotovo u martu”, izjavio je Nikolić. On je dodao da industrija i dalje stagnira zbog krize na Bliskom istoku, ali da su ostali sektori nadoknadili taj uticaj.
Promet u trgovini na malo porastao je do 14 odsto, što Nikolić pripisuje nižoj bazi iz prošle godine kada su zabeleženi protesti i bojkot trgovinskih lanaca. On očekuje da će se rast u trgovini zadržati ukoliko cene ostanu stabilne. Takođe, prehrambena industrija, koja je bila u problemima tokom prošle godine, pokazuje znake oporavka.
Investicije države u kapitalne projekte, kao što je EXPO i drugi infrastrukturni radovi, nastavljaju da podstiču rast građevinskog sektora. Poljoprivreda beleži znatno bolje rezultate u odnosu na prethodnu godinu, što bi trebalo pozitivno da utiče na stabilnost cena hrane, inače dominantne u potrošačkoj korpi.
Govoreći o projekcijama, Nikolić je napomenuo da su procene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) uvek konzervativnije i da se kreću u rasponu od 2,7 do 3 odsto. Naglasio je i da postoji rizik od rasta cena energenata na svetskom tržištu, ali da država interveniše iz rezervi i odriče se dela fiskalnih prihoda kako bi ublažila te efekte. “Ako se situacija ne pogorša, inflacija neće predstavljati problem i to će pozitivno uticati na realne stope rasta prometa i usluga”, zaključio je Nikolić.