Neto dobit vodećih lanaca ne prelazi 4,3 odsto, dok sličan trend beleže i trgovci u Srbiji i Austriji
Najveći trgovački lanci u Crnoj Gori ostvarili su u 2025. godini ukupne prihode veće od 1,12 milijardi evra, ali su neto profitne marže ostale niske i retko prelaze 4 odsto, pokazuju zvanični podaci iz analize poslovnih rezultata. Najveći maloprodajni lanac Voli zabeležio je prihod od oko 390 miliona evra, dok je neto dobit iznosila oko 16 miliona evra, što odgovara neto marži od 4,1 odsto. Konkurentski lanac HD Laković ostvario je neto profitnu maržu od 4,3 odsto, dok je kod Domaće trgovine ona iznosila 2,5 odsto, a kod Idea CG svega 0,5 odsto, iako je promet te kompanije dostigao 276 miliona evra.
Najveći povrat na imovinu i dobit po zaposlenom ostvario je HD Laković, sa 7.200 evra po zaposlenom i povratom na imovinu od 8 odsto. Ovi rezultati ukazuju da veličina prometa nije presudna za profitabilnost, već je ključ u efikasnosti poslovanja i optimizaciji troškova.
Niske marže u sektoru maloprodaje posledica su visokog nivoa uvoza, što smanjuje mogućnost kontrole cena, kao i intenzivne konkurencije među lancima, rasta troškova rada, logistike i goriva, uz izražen inflatorni pritisak na nabavne cene. Slična situacija prisutna je i na tržištu Srbije, gde je prosečna neto profitna stopa trgovaca oko 2,8 odsto, prema podacima Privredne komore Srbije. Posle izuzetno profitabilne 2023. godine, u 2024. profit je pao za četvrtinu i tri od četiri najveća maloprodajna lanca zabeležila su gubitak, dok se EBIT (dobit pre kamata i poreza) kretao u rasponu od 0,91 do 1,42 odsto.
Bruto marže u Srbiji su često iznosile i više od 45 odsto, što je izazvalo reakciju javnosti i Vlade, pa su uvedena ograničenja marži i rabata krajem godine. Nakon isteka uredbe, donet je novi zakon, a iz Ministarstva najavljuju da će, ukoliko bude potrebno, ponovo uvesti ograničenja.
Poređenja radi, prosečna profitabilnost u austrijskoj maloprodaji hrane kreće se između 0,5 i 2,5 odsto. Na primer, lider tržišta SPAR ostvario je dobit pre oporezivanja od 255 miliona evra u 2024. godini, što čini maržu od 1,7 odsto, dok je kod REWE (Billa, Penny) neto marža oko 1 odsto, a kod diskontera Lidl između 2 i 3 odsto. Bruto marže u Austriji su znatno niže i iznose između 20 i 25 odsto. Rast operativnih troškova i inflacija doveli su do stagnacije ili pada profitnih marži, ali bez učešća države kroz dodatnu regulaciju.
Ovi podaci potvrđuju da su niske profitne marže karakteristične za maloprodaju robe široke potrošnje, kako na Balkanu tako i u Evropskoj uniji. Efikasnost poslovanja i optimizacija troškova ostaju ključni faktori za održavanje profitabilnosti u uslovima snažne konkurencije i visokih troškova.