Veštačka inteligencija više nije tehnologija dostupna samo velikim kompanijama koje imaju specijalizovane IT timove i ogromne budžete. Razvoj jednostavnijih i pristupačnijih digitalnih alata omogućio je da AI u poslovanju koriste i male firme, preduzetnici i samostalni profesionalci.
Ovi sistemi danas mogu da pomognu u pisanju poslovnih ponuda, pripremi sadržaja za društvene mreže, prevođenju, obradi dokumenata, analizi podataka i organizovanju svakodnevnih obaveza. Za manja preduzeća, koja često nemaju dovoljno zaposlenih za svaku pojedinačnu oblast poslovanja, takva podrška može da predstavlja značajnu uštedu vremena i novca.
Sve više evropskih kompanija koristi veštačku inteligenciju
Prema podacima Eurostata, tokom 2025. godine najmanje jednu tehnologiju veštačke inteligencije koristilo je 20 odsto preduzeća u Evropskoj uniji koja imaju deset ili više zaposlenih.
To predstavlja značajan rast u odnosu na 2024. godinu, kada je udeo kompanija koje koriste AI iznosio 13,5 odsto.
Ipak, primena ove tehnologije nije ravnomerno raspoređena. Tokom 2025. godine veštačku inteligenciju koristilo je oko 55 odsto velikih kompanija, dok je među malim i srednjim preduzećima taj udeo bio približno 19 odsto.
Ovi podaci pokazuju da velike kompanije i dalje imaju znatnu prednost u primeni novih tehnologija, ali i da veštačka inteligencija postepeno postaje dostupna širem krugu korisnika.
Najveća korist za male firme jeste ušteda vremena
Za manje firme najveća prednost veštačke inteligencije ne mora da bude potpuna automatizacija poslovanja. Mnogo realnija i neposrednija korist ogleda se u uštedi vremena prilikom obavljanja svakodnevnih zadataka.
AI može da predloži odgovor kupcu, sažme duži dokument, pripremi nacrt oglasa, analizira tabelu sa podacima ili ponudi početnu verziju poslovnog izveštaja.
Ipak, konačna odluka i provera rezultata i dalje moraju da ostanu na čoveku. Veštačka inteligencija može da ubrza rad, ali ne može u potpunosti da zameni iskustvo, procenu i odgovornost zaposlenih.
Istraživanja OECD-a pokazuju da mala i srednja preduzeća generativnu veštačku inteligenciju najčešće koriste za pisanje tekstova i jednostavnije pomoćne zadatke. Samo manji deo firmi AI uključuje u svoje osnovne poslovne aktivnosti i procese koji direktno utiču na donošenje važnih odluka.
AI može pomoći u marketingu i komunikaciji sa kupcima
Jedna od oblasti u kojoj male firme najlakše mogu da primene veštačku inteligenciju jeste marketing.
AI alati mogu da pomognu u pisanju objava za društvene mreže, opisa proizvoda, imejlova, oglasa i tekstova za internet stranice. Mogu se koristiti i za osmišljavanje kampanja, predlaganje naslova ili prilagođavanje istog sadržaja različitim ciljnim grupama.
U korisničkoj podršci veštačka inteligencija može da pripremi nacrt odgovora na često postavljana pitanja ili da pomogne zaposlenima da brže pronađu potrebne informacije.
To ne znači da komunikaciju sa kupcima treba potpuno prepustiti automatizovanim sistemima. Neprirodni i generički odgovori mogu da ostave loš utisak, posebno kada je reč o reklamacijama, osetljivim pitanjima ili dugoročnim poslovnim odnosima.
Foto Izvor: Pixabay / geralt
Poverljivi podaci ne smeju se unositi bez kontrole
Šira primena veštačke inteligencije donosi i nove rizike. Jedan od najvećih problema nastaje kada zaposleni nenamerno unesu poverljive poslovne podatke u javno dostupne AI alate.
To mogu biti podaci o klijentima, ugovorima, cenama, finansijama, poslovnim planovima ili internim procesima kompanije.
Dodatni rizik predstavlja činjenica da sadržaj koji AI proizvede može da bude netačan, nepotpun ili zasnovan na pogrešnim pretpostavkama. Sistem može da napiše ubedljiv odgovor koji ipak sadrži neistinite informacije.
Zbog toga firme moraju jasno da odrede:
- za koje poslove veštačka inteligencija sme da se koristi;
- koje podatke zaposleni ne smeju da unose;
- ko je odgovoran za proveru dobijenih rezultata;
- kada je obavezna dodatna stručna kontrola.
Nedostatak znanja ostaje jedna od najvećih prepreka
OECD kao glavne prepreke digitalizaciji malih i srednjih preduzeća navodi nedostatak znanja, stručnih ljudi, finansijskih sredstava i jasnih informacija o dostupnim tehnologijama.
Mnoge male firme zainteresovane su za primenu veštačke inteligencije, ali ne znaju odakle da počnu. Često nije jasno koji alat odgovara njihovim potrebama, koliko je bezbedan i da li će njegova upotreba zaista doneti merljive rezultate.
Zbog toga je preporučljivo da preduzeće najpre izabere jedan konkretan zadatak koji zaposlenima oduzima mnogo vremena. To može biti obrada dokumenata, pisanje ponuda, analiza komentara kupaca ili priprema objava za društvene mreže.
Tek nakon testiranja rezultata i procene koristi AI se može postepeno uvoditi i u druge delove poslovanja.
Veštačka inteligencija je alat, a ne zamena za stručnost
Veštačka inteligencija verovatno neće preko noći izjednačiti male firme sa velikim poslovnim sistemima. Ipak, može im omogućiti da određene poslove obavljaju brže, organizovanije i uz manje troškove.
Najveću korist neće imati preduzeća koja AI koriste samo zato što je popularan. Prednost će imati firme koje jasno prepoznaju konkretan problem koji žele da reše i koje mogu da procene da li im tehnologija zaista donosi bolji rezultat.
U tom smislu, veštačka inteligencija postaje još jedan poslovni alat. Ona može biti veoma korisna kada se primenjuje promišljeno, ali ostaje nedovoljna bez stručnosti, kontrole i odgovornosti ljudi koji je koriste.