Donacija od 5 miliona funti od kripto milijardera Harborna pokrenula parlamentarnu istragu o političkom finansiranju
Lider Reform UK partije, Najdžel Faraž, suočava se sa parlamentarnom istragom u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon što su otkriveni detalji o donaciji od 5 miliona funti (6,7 miliona dolara, oko 720 miliona dinara) koju je primio od kripto milijardera Kristofera Harborna. Istraga, koju je pokrenuo Parlamentarni komesar za standarde, fokusira se na to da li je Faraž prekršio pravila Doma komuna time što nije registrovao donaciju pre nego što je izabran za poslanika 2024. godine.
Faraž je izjavio da nije bio u obavezi da prijavi poklon, jer je sredstva primio pre stupanja na dužnost. Međutim, protivnici tvrde da je bio dužan da donaciju prijavi po ulasku u parlament. Prema izveštaju BBC-a, Konzervativna partija je zvanično zatražila od nadzornog tela da detaljno ispita slučaj.
Ova istraga dolazi u trenutku kada britanski zakonodavci i regulatori usmeravaju pažnju na sve veći uticaj digitalnog novca u politici. Mesec dana ranije, Liberalno-demokratska partija pozvala je Finansijsku regulatornu agenciju (FCA) da istraži Faraža zbog njegovog učešća u promotivnom videu kompanije Stack BTC, gde poseduje i finansijski udeo. U martu je Faraž prijavio ulaganje od 286.000 dolara (oko 30 miliona dinara) za 6,31% udela u Stack BTC-u putem svoje kompanije Thorn In The Side.
Analitičari ističu da ova situacija dodatno komplikuje percepciju o transparentnosti finansiranja političkih aktera u Britaniji, naročito kada su u pitanju sredstva porekla iz kripto industrije. Pitanje je postalo još aktuelnije s obzirom na porast vrednosti i uticaja kriptovaluta u poslednjih godinu dana – samo Bitcoin je trenutno na nivou od 80.542 dolara, dok Ethereum beleži cenu od 2.281 dolar.
Istraga protiv Faraža deo je šireg trenda pojačanog nadzora nad vezama političara i digitalnih finansijskih izvora. Prema ocenama tržišnih posmatrača, ovakve istrage mogu imati dugoročne posledice na način finansiranja političkih kampanja u UK, ali i na poverenje javnosti u integritet političkog sistema. Za poređenje, na srpskoj političkoj sceni kripto donacije i dalje nisu regulisane, a prihod od trgovine digitalnim valutama podleže porezu od 15%.