Berba malina u zapadnoj Srbiji počinje uz ponudu zarade do 240.000 dinara mesečno, ali proizvođači suočeni sa deficitom radne snage strahuju od propadanja roda
Berba malina u zapadnoj Srbiji ulazi u ključnu fazu uz ponudu zarade koja doseže 6.000 dinara dnevno (oko 51 evro), odnosno do 240.000 dinara (oko 2.050 evra) mesečno, uz obezbeđen smeštaj i tri obroka za radnike. I pored rekordnih dnevnica i dodatnih pogodnosti, proizvođači malina suočavaju se sa ozbiljnim nedostatkom radne snage, što direktno ugrožava ovogodišnji rod i ekonomski opstanak malinarskog sektora.
Prema podacima iz sektora, naročito je problematična situacija u zapadnoj Srbiji, gde je berba malina tradicionalno najintenzivnija. Iako se nude izuzetno visoke dnevnice u poređenju sa prosečnom platom u Srbiji, interesovanje za sezonski rad među domaćim stanovništvom je minimalno, dok se strani radnici teško regrutuju zbog administrativnih i logističkih prepreka.
Ove godine, proizvođači su prinuđeni da povećaju troškove berbe kako bi privukli radnu snagu, što dodatno smanjuje profitabilnost u sektoru koji je već pod pritiskom promenljivih otkupnih cena i troškova inputa. Nedostatak radnika ne samo da preti da deo roda ostane neobrano, već može izazvati lančanu reakciju kroz povećanje cena malina na tržištu i pad konkurentnosti domaćeg voća.
Predstavnici udruženja malinara upozoravaju da bi neuspeh u organizaciji radne snage mogao dovesti do propadanja značajnog dela roda, što bi, uz smanjenu ponudu, moglo rezultirati višim cenama za krajnje potrošače. “Nudimo dnevnice koje su znatno iznad proseka, uz potpunu brigu o radnicima, ali i dalje ne nalazimo dovoljan broj berača”, navode iz proizvođačkih udruženja.
Ova situacija otvara pitanje dugoročne održivosti malinarskog sektora u Srbiji i ukazuje na potrebu sistemskih rešenja za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi. Ukoliko se problem radne snage ne reši, proizvođači upozoravaju da bi malina, kao jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda voćarskog sektora, mogla postati luksuz za domaće tržište, a deo zasada biti napušten zbog neisplativosti proizvodnje.