Porez na imovinu za 2026. plaća se u četiri rate, sledeća obaveza dospeva u maju, a kašnjenje povlači zakonske kamate i kazne
Svi građani, preduzetnici i pravna lica u Srbiji koji poseduju nepokretnosti dužni su da do 15. maja 2026. godine izmire drugu ratu poreza na imovinu za tekuću godinu. Ova obaveza je zakonom propisana i odnosi se na vlasnike stanova, kuća, poslovnog prostora i drugih nepokretnosti upisanih u katastar na njihovo ime. Prema zvaničnim informacijama, porez na imovinu se tokom godine plaća u četiri jednake rate: februara, maja, avgusta i novembra. Zbog Dana državnosti, rok za plaćanje prve rate u 2026. godini bio je pomeren na 18. februar, dok je za majsku ratu rok ostao standardni – 15. maj.
Pravovremeno izmirenje ove obaveze je važno, jer kašnjenje uplaćivanja povlači obračun zakonskih zateznih kamata i mogućnost izricanja novčanih kazni od strane poreskih organa. Visina poreza na imovinu zavisi od vrste i lokacije nepokretnosti, kao i od poreske osnovice koju utvrđuje lokalna samouprava na osnovu prosečnih cena u prethodnoj godini.
Za one koji ne izmire obavezu u predviđenom roku, propisane su zakonske kamate na iznos duga, što može značajno povećati ukupni teret za poreskog obveznika. Poreska uprava ima ovlašćenja da pokrene prinudnu naplatu, uključujući blokadu računa i druge mere predviđene Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Svi koji smatraju da ostvaruju pravo na umanjenje poreza na imovinu – kao što su određene kategorije građana ili korisnici povlastica – treba na vreme da podnesu odgovarajuću prijavu i prate instrukcije svoje lokalne poreske uprave. U pojedinim slučajevima, moguće je ostvariti značajne olakšice, ali je za to neophodna pravovremena i tačna dokumentacija.
Plaćanje poreza na imovinu je ključan deo fiskalnog sistema Srbije i direktno doprinosi lokalnim budžetima, iz kojih se finansiraju infrastrukturni i socijalni projekti na teritoriji svake opštine ili grada. Pravovremeno izmirenje svih poreskih obaveza doprinosi stabilnosti javnih finansija i izbegavanju dodatnih troškova za građane i privredu.