Iako zakon Srbije jasno propisuje obavezu prijave podstanara i vođenja evidencije, mnogi vlasnici stanova izbegavaju ovu zakonsku obavezu.
Koliko iznose kazne ukoliko se obaveze ne ispune, ali i da li podstanar u Srbiji može da izdaje iznajmeljenu nekretninu drugom licu, za emisiju „Redakcija“, objasnila je Nada Putnik, advokat.
– Ne postoji obaveza stanodavca, odnosno vlasnika stana, da prijavi stanara. Njegova obaveza je da omogući prijavu. Dakle, dužan je da omogući stanaru da bude prijavljen na toj adresi ukoliko on to izričito zahteva. Kome se prijavljuje? Potrebno je obratiti se upravniku zgrade, ukoliko zgrada ima upravnika, dok je stanar koji živi po ugovoru o zakupu dužan da prijavi sebe na adresu na kojoj boravi, odnosno na kojoj je prijavljen. Drugim rečima, obaveza je inicijalno na stanaru, a ne na zakupodavcu, odnosno vlasniku stana. Vlasnik stana je, još jednom da naglasimo, dužan da obezbedi potrebnu dokumentaciju i da da saglasnost stanaru kako bi on mogao da bude prijavljen, bilo kod upravnika zgrade, bilo u MUP-u. Da li će biti prijavljeno prebivalište ili boravište zavisi od onoga što stanar zahteva – rekla je Putnik.
„Kazne mogu da idu i do 200 hiljada dinara“
Objasnila je ko snosi odgovornost za prijavu stanara i kakve posledice mogu uslediti ukoliko se obaveze ne ispune.
– Kazne zaista mogu da budu velike. Mogu iznositi od 50.000 do 200.000 dinara, u zavisnosti od toga ko onemogućava prijavu. Ukoliko vlasnik stana, odnosno zakupodavac, ne omogući stanaru da se prijavi na toj adresi, može da podleže određenim sankcijama. Najvećoj kazni, zapravo, podleže stanar ukoliko sam sebe ne prijavi. Praktično, obaveza je na stanaru da se prijavi, a na stanodavcu da mu to omogući i obezbedi svu potrebnu dokumentaciju. Danas postoji mogućnost da se dokumentacija dostavi i elektronski, što dodatno olakšava ceo postupak – nastavila je.