Veštačka inteligencija pokrenula je investicioni talas kakav tehnološki sektor dugo nije video. Milijarde dolara usmeravaju se u čipove, data centre, električnu energiju i cloud infrastrukturu, dok kompanije pokušavaju da zauzmu što bolju poziciju pre nego što se tržište potpuno oblikuje. Reuters navodi da bi globalna ulaganja u data centre do 2050. mogla da premaše 30 biliona dolara, što pokazuje razmere kapitala koji se vezuje za razvoj AI-ja.
Problem je što prihodi od AI usluga još ne rastu istom brzinom kao troškovi. Procene koje prenosi Reuters ukazuju da bi najveće američke tehnološke kompanije u narednih pet godina morale da generišu više od 4,2 biliona dolara dodatnih prihoda kako bi opravdale planirani nivo investicija. To otvara pitanje koliko dugo kompanije i investitori mogu da finansiraju sadašnji tempo izgradnje infrastrukture bez jasnijeg povrata kapitala.
Razmere ulaganja najbolje pokazuje primer Anthropica. Prema dokumentima iz njegovog IPO prospekta koje je video Reuters, kompanija planira stotine milijardi dolara budućih obaveza za cloud, računarsku snagu i infrastrukturu. Takvi planovi zasnivaju se na očekivanju da će AI značajno povećati produktivnost i otvoriti potpuno nova tržišta, ali ekonomisti upozoravaju da se takvi efekti kod velikih tehnoloških revolucija često pojavljuju tek nakon više godina.
Zato se sve češće postavlja pitanje da li je AI industrija ušla u fazu u kojoj tehnologija mora brzo da pokaže i ekonomsku vrednost. Ako novi proizvodi, automatizacija i povećanje produktivnosti počnu da donose dovoljno velike prihode, sadašnja ulaganja mogu se pokazati opravdanim. Ako se to ne dogodi dovoljno brzo, deo projekata mogao bi da se suoči sa smanjenjem investicija, padom vrednovanja i većom selektivnošću tržišta. AI bum za sada ne usporava, ali naredne godine pokazaće da li je reč o održivoj tehnološkoj transformaciji ili investicionom ciklusu koji je porastao brže od zarade.