Ostalo

ZAŠTO CENTRALNE BANKE KUPUJU ZLATO? Plemeniti metal ponovo u centru svetske ekonomije

Robert Grant

U vremenu geopolitičkih napetosti, inflacije i neizvesnosti na finansijskim tržištima, centralne banke širom sveta povećavaju svoje zlatne rezerve. Iako zlato odavno nije osnova savremenog monetarnog sistema, njegova uloga u očuvanju finansijske stabilnosti ponovo dobija na značaju.

Zlato je hiljadama godina predstavljalo simbol bogatstva, moći i ekonomske sigurnosti. Iako se danas novac više ne zasniva na direktnoj zameni za određenu količinu ovog plemenitog metala, centralne banke nastavljaju da ga čuvaju kao važan deo svojih međunarodnih rezervi.

Štaviše, poslednjih godina kupovina zlata postala je jedna od značajnijih aktivnosti brojnih monetarnih institucija.

Prema podacima Svetskog saveta za zlato, centralne banke i druge zvanične institucije tokom 2025. godine kupile su neto 863 tone zlata. Trend je nastavljen i u 2026. godini, kada su samo tokom trećeg kvartala zabeležene neto kupovine od približno 321 tone.

Od početka januara do kraja septembra 2026. godine ukupna procenjena neto kupovina dostigla je 675 tona, što je za šest odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

Ovi podaci pokazuju da zlato, uprkos razvoju digitalnih finansija i savremenih instrumenata investiranja, i dalje ima značajnu ulogu u svetskoj ekonomiji.

Zašto je zlato toliko važno?

Za razliku od nacionalnih valuta, čija vrednost zavisi od monetarne politike, ekonomskih kretanja i poverenja u institucije, zlato nije obaveza nijedne države ili kompanije.

Upravo je to jedna od njegovih najvažnijih karakteristika.

Kada centralna banka drži sredstva u stranoj valuti ili državnim obveznicama, njihova vrednost i dostupnost mogu zavisiti od ekonomskih, finansijskih i političkih okolnosti.

Fizičko zlato, s druge strane, predstavlja imovinu koja nema kreditni rizik izdavaoca, mada njegova tržišna cena može znatno da varira.

Zbog toga centralne banke koriste ovaj plemeniti metal kao sredstvo diversifikacije rezervi, odnosno smanjenja zavisnosti od pojedinačnih valuta i finansijskih instrumenata.

Zlato kao zaštita u kriznim vremenima

Jedan od razloga zbog kojih države povećavaju zlatne rezerve jeste nastojanje da se pripreme za nepredvidive ekonomske i političke okolnosti.

Tokom finansijskih kriza, međunarodnih sukoba i perioda izražene neizvesnosti, investitori često povećavaju interesovanje za imovinu koju smatraju sigurnijim utočištem.

Zlato tradicionalno pripada toj kategoriji.

Ipak, ono nije potpuno zaštićeno od tržišnih promena. Njegova cena može padati, a posedovanje fizičkog zlata podrazumeva troškove čuvanja i obezbeđenja.

Za centralne banke najvažnija prednost nije nužno kratkoročna zarada, već mogućnost da deo rezervi drže u obliku imovine koja nije direktno vezana za poslovanje određene finansijske institucije.

Zašto države ne čuvaju sav novac u zlatu?

Uprkos njegovim prednostima, zlato ne može u potpunosti da zameni devizne rezerve.

Centralnim bankama potrebna su likvidna sredstva u različitim valutama kako bi, u skladu sa svojim nadležnostima, mogle da intervenišu na deviznom tržištu, izvršavaju međunarodne obaveze i odgovore na vanredne finansijske okolnosti.

Za razliku od državnih obveznica, zlato samo po sebi ne donosi kamatu.

Osim toga, njegova cena zavisi od ponude i tražnje na svetskom tržištu, pa rast vrednosti nije zagarantovan.

Zbog toga monetarne institucije obično nastoje da uspostave ravnotežu između zlata, deviznih sredstava i drugih rezervnih instrumenata.

Ko najviše kupuje zlato?

Među državama koje su poslednjih godina povećavale zlatne rezerve posebno se izdvajaju Poljska i Kina.

Prema podacima Svetskog saveta za zlato, poljska centralna banka bila je najveći prijavljeni neto kupac zlata tokom 2025. godine, kada je svojim rezervama dodala približno 102 tone.

Kupovine su nastavile da beleže i druge centralne banke, naročito u zemljama koje žele da povećaju udeo zlata u svojim međunarodnim rezervama.

Razlozi za takvu politiku razlikuju se od države do države, ali najčešće uključuju upravljanje rizicima, dugoročnu stabilnost i smanjenje koncentracije rezervi u pojedinim valutama.

Da li zlato ponovo postaje osnova svetskog finansijskog sistema?

Povećana kupovina zlata ne znači da se svet vraća nekadašnjem zlatnom standardu.

Savremene valute uglavnom nisu zamenljive za fiksnu količinu zlata, a njihova vrednost zasniva se na drugačijim monetarnim mehanizmima.

Ipak, rast zlatnih rezervi pokazuje da centralne banke nastoje da očuvaju raznovrsnost svoje imovine u uslovima promenljivih međunarodnih ekonomskih odnosa.

Paradoks savremene ekonomije jeste da, uprkos digitalizaciji novca i razvoju složenih finansijskih instrumenata, jedan od najstarijih oblika čuvanja bogatstva i dalje zauzima važno mesto u rezervama država.

Zlato više ne određuje neposredno vrednost novca kao u vreme zlatnog standarda, ali ostaje instrument koji centralnim bankama može pomoći da raspodele rizike i očuvaju finansijsku sigurnost na duži rok.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Možda će vas interesovati

Ostalo

ČIP ZA SAMO NEKOLIKO DOLARA Razvoj veštačke inteligencije uglavnom vezuje za ogromne modele, skupe grafičke procesore i velike centre podataka. Međutim, jedan eksperiment programera...

Kripto

Cena pala 5% u američkoj sesiji, derivativna tržišta pokazuju prenatrpane short pozicije i mogući preokret

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Svet

Američka kompanija za razvoj veštačke inteligencije potvrđuje planirani IPO za 2028, nezavisno od tržišnih reakcija na OpenAI i Antropik

Copyright © 2026 RED MEDIA GROUP DOO

Izađi iz mobilnog izdanja