Oštar pad irske privrede od 12,1 odsto uticao na ukupni rezultat evrozone, dok je Nemačka zabeležila rast od 0,3 odsto
Bruto domaći proizvod (BDP) evrozone smanjen je za 0,2 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, prema zvaničnim podacima statističke kancelarije Evropske unije. Ovo je prvi pad kvartalnog BDP-a evrozone u poslednjih godinu dana, a rezultat je značajno lošiji od prethodne procene koja je ukazivala na rast od 0,1 odsto. U poslednjem kvartalu prethodne godine evrozona je zabeležila rast od 0,2 odsto.
Najveći uticaj na pad BDP-a imala je Irska, čija je privreda zabeležila kvartalni pad od čak 12,1 odsto i godišnji pad od 16,8 odsto u poređenju sa prvim kvartalom 2025. godine. Prema analizama, irski ekonomski pokazatelji često su podložni velikim oscilacijama zbog dominantnog uticaja multinacionalnih kompanija, posebno iz farmaceutskog sektora.
Nasuprot tome, Island je u istom periodu ostvario rast ekonomije od 3,7 odsto, dok je Nemačka, kao najveća privreda evrozone, zabeležila rast od 0,3 odsto. Ovi podaci pokazuju divergentne trendove unutar evropskog bloka, sa pojedinim ekonomijama koje beleže rast, dok druge trpe značajne padove.
Makroekonomski kontekst evrozone dodatno komplikuje aktuelni rat u Iranu, koji utiče na povećanje cena energije i dodatno opterećuje privredni rast. Prema poslednjim analizama, sukobi su izazvali poremećaje u snabdevanju kroz moreuz Hormuz, što je podiglo cenu nafte iznad 100 dolara za barel i uticalo na troškove evropskih proizvođača, transportnih kompanija i domaćinstava.
Privatni sektor evrozone zabeležio je pad aktivnosti drugi mesec zaredom, što potvrđuje pad S&P Global kompozitnog PMI indeksa na 47,5 poena, signalizirajući kontrakciju sektora. Tržište rada takođe beleži negativne trendove, jer kompanije smanjuju broj zaposlenih najbržim tempom od kraja 2020. godine, kao odgovor na rastuće troškove i slabiju privrednu aktivnost.
Evropska centralna banka najavila je da će u junu razmotriti povećanje kamatnih stopa kako bi suzbila inflatorne pritiske, ali usporavanje privredne aktivnosti otežava donošenje odluka o daljim pooštravanjima monetarne politike. Očekuje se da će naredni kvartali biti pod snažnim uticajem energetskih šokova i geopolitičkih neizvesnosti.