Prosečna cena benzina dostigla 4,50 dolara po galonu, rast troškova goriva izaziva zabrinutost potrošača tokom aktuelnog sukoba
Prosečna cena goriva u Sjedinjenim Američkim Državama zabeležila je rast od 50 odsto, dostigavši 4,50 dolara (oko 490 dinara) po galonu prema podacima Američke automobilske asocijacije, nakon što su SAD i Izrael 28. februara započeli vojne napade na Iran. Ovaj nagli skok cene goriva dolazi u trenutku kada američka administracija razmatra dalji pristup u rešavanju sukoba sa Iranom, dok su finansijske posledice po domaćinstva postale predmet javnih debata.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da trenutna ekonomska situacija američkih građana nije faktor koji utiče na njegovu odlučnost kada je reč o pregovorima sa Iranom. U intervjuu za Fox News, Tramp je naglasio da je njegova glavna briga sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja, ističući: “Ne razmišljam o finansijskoj situaciji Amerikanaca. Razmišljam samo o tome da Iran ne sme imati nuklearno oružje.”
Na pitanje o tome da li ga zabrinjavaju povećani troškovi za građane, predsednik je ponovio svoj stav i dodao da je spreman da prihvati više cene goriva ako to doprinosi ostvarivanju američkih ciljeva u vezi sa Iranom. Tramp je ocenio da će se situacija brzo stabilizovati, uz obrazloženje da Iran ima značajne rezerve nafte koje će, po završetku sukoba, ponovo biti plasirane na tržište.
Navedene izjave izazvale su reakcije među republikanskim političarima uoči predstojećih izbora, pri čemu su pojedini stranački stratezi ukazali da su Trampove izjave izvučene iz konteksta i da je medijska interpretacija dodatno pojačala zabrinutost javnosti.
Podaci pokazuju da je rast cena goriva jedan od ključnih faktora koji utiču na svakodnevni budžet američkih domaćinstava. Prema poslednjim analizama, više od polovine ispitanih građana navodi da se njihova finansijska situacija pogoršava, a troškovi života, uključujući gorivo, predstavljaju glavni izvor zabrinutosti.
Tramp je takođe istakao da ne podržava da politički ili izborni interesi budu ispred strateških ciljeva Sjedinjenih Država u regionu Bliskog istoka. Administracija prati dalji razvoj situacije, dok analitičari ukazuju da bi smirivanje vojnih tenzija moglo dovesti do povratka većih količina iranske nafte na svetsko tržište i potencijalnog smanjenja cena goriva.